Zemlje Zapadnog Balkana morat će uložiti odlučne napore da unaprijede domaću reformsku agendu i ojačaju ekonomsku integraciju u regionu ako žele osloboditi šest milijardi eura predviđenih novim planom rasta koji je nedavno predstavila Evropska komisija (EК). Tako piše u dokumentu koji je objavila Komisija. Drugim riječima, da bi dobila dio ovog slatkog evropskog kolača, svaka zemlja Zapadnog Balkana morat će samostalno raditi na unutrašnjim reformama, ali će sve zajedno morati raditi na unapređenju regionalne saradnje.
Prema Evropskoj komisiji, ekonomska usklađenost je suštinski element za približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU.
"Trenutno nivo i brzina približavanja partnera sa Zapadnog Balkana i EU nisu zadovoljavajući - bilo u smislu reformskih procesa ili socioekonomske usklađenosti - i ometaju njihov napredak na putu ka EU", navodi se u planu rasta.
EK objašnjava da je glavni cilj plana da se zemljama Zapadnog Balkana (S. Makedonija, Srbija, BiH, Albanija, Crna Gora i Kosovo*) omogući da ojačaju reforme i investicije kako bi se znatno ubrzao proces proširenja i rast njihovih ekonomija.
Da li imaju kapacitet za to? Da li plan rasta i planirana sredstva zaista otvaraju mogućnost brzog voza ka EU? Ovo su samo neka od pitanja na koja je Bloomberg Businessweek Adria tražio odgovore uz pomoć analitičara iz Sjeverne Makedonije, Srbije i BiH.
Neće biti lako dobiti milijarde od EU
Prema riječima dr. Malinke Ristevske Jordanove iz Instituta za evropsku politiku (EPI) iz Sjeverne Makedonije, korištenje ovog instrumenta podrške za zemlje regiona neće biti lako, kao što nije lako koristiti evropska sredstva koja su bila na raspolaganju dosad.
"Bit će još teže, jer je to novi instrument, s pojačanim uslovljavanjima – posebno u oblasti vladavine prava. Treba imati u vidu da je potrebno vrijeme da se sprovedu predviđene procedure, kako bi se stvorili uslovi za povlačenje sredstava iz instrumenta", kaže Ristevska Jordanova.
Ona objašnjava da će prvo morati da se donese uredba, da se sklope ugovori sa svakim korisnikom, da države predlože dokument koji se zove reformska agenda, zatim će komisija dati mišljenje, a tek onda da se donese tzv. izvršna odluka za svakog korisnika.
"Povlačenje sredstava bit će direktno u vezi sa sprovođenjem reformske agende", naglašava Ristevska Jordanova.
Makedonske institucije do sada nisu pokazale kapacitet za reforme
Smatra da bi dodatna finansijska sredstva iz EU svakako bila dobrodošla, ali da su daleko od potreba za postizanje ekonomske i socijalne usklađenosti sa EU.
"Kada govorimo o ponudi, treba da se osvrnemo na činjenicu da je finansijska pomoć samo jedan element novog plana EU za rast na Zapadnom Balkanu. Prva ocjena je da je plan daleko ispod očekivanja i zahtjeva iz regiona, posebno onih koji se odnose na omogućavanje pristupa jedinstvenom tržištu Unije. Umjesto toga, plan nudi djelimičnu dublju integraciju u određenim segmentima tržišta EU", kaže Ristevska Jordanova.
Bloomberg
Na naše pitanje da li vidi bazu i kapacitet među makedonskim institucijama da pokrenu energičniju akciju na reformskom putu, ona kaže da, nažalost, politički akteri do sada nisu pokazali volju za takvo nešto.
"Nasuprot tome, posljednjih godina dolazi do procesa slabljenja i politizacije državnih institucija koje su ranije imale bazu i gradile kapacitete za reforme", kaže Ristevska Jordanova.
Razočaranje u EU
Prema njenim riječima, ponuda iz EU više nije dovoljno atraktivna da bi bila jači podsticaj za reforme. Ristevska Jordanova ističe da u zemljama Zapadnog Balkana već postoji razočaranje od sadašnjeg zastoja u napredovanju ka EU, a percepcija za aktuelni tzv. "momentum" je da više ide u prilog zemljama Istočnog partnerstva i da je Zapadni Balkan zanemaren.
Povodom pitanja da li Sjeverna Makedonija može ubrzati tražene reforme u oblastima koje predstavljaju "stare rane", poput poboljšanja poslovnog ambijenta, povećanja efikasnosti javne uprave i efikasnosti u borbi protiv korupcije, analitičarka EPI kaže da postoje mnogi drugi zahtjevi ili preporuke dolaze iz EU.
"Ono što je još važnije, najveći dio tih zahtjeva dolazi od građana i poslovnog sektora u Sjevernoj Makedoniji, a njihovo ispunjenje treba da bude motivisano, prije svega, dobrobiti države, odnosno makedonskog društva u cjelini. Naravno, postoji mogućnost za ubrzanje, ali za takvo nešto nema političke volje", kaže Ristevska Jordanova.
Ona dodaje da je potreban odlučan i snažan pritisak civilnog sektora, uključujući i poslovni sektor, za zaokret u načinu vođenja politike, za jačanje institucija i stvaranje kapaciteta za prave reforme.
Glavni stubovi Plana rasta za Zapadni Balkan
Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, čime bi se Zapadni Balkan pridržavao pravila jedinstvenog tržišta i istovremeno otvarao relevantne sektore i oblasti svim susjedima, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.
Jačanje ekonomske integracije u okviru Zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište zasnovano na pravilima i standardima EU, što bi potencijalno moglo dodati deset posto njihovim ekonomijama.
Ubrzanje temeljnih reformi, uključujući klaster fondacija koje podržavaju put Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, poboljšanje održivog ekonomskog rasta, uključujući privlačenje stranih investicija i jačanje regionalne stabilnosti.
Povećanje finansijske pomoći za podršku kroz paket pomoći za reformu i rast Zapadnog Balkana, novi instrument vrijedan šest milijardi eura bespovratne podrške i kredita, uz uslovno plaćanje u zavisnosti od ispunjenja temeljnih reformi, a posebno konkretnih socioekonomskih reformi.
Za BiH je prioritet da bude jedino regionalno tržište
Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Bosne i Hercegovine, ukazuje na to da će realizacija plana rasta biti dug proces i da će se sredstva odobravati sukcesivno kako se budu ispunjavali uslovi.
"Mislim da je sada primarno da se fokusiramo na prvu grupu uslova u vezi s formiranjem i funkcionisanjem jedinstvenog regionalnog tržišta. To je odavno dogovoreno, u okviru tzv. Berlinskog procesa i krajnje je vrijeme da se utvrdi šta je u interesu Bosne i Hercegovine, bez obzira na posljednji plan i obećana sredstva", kaže Gavran.
On dodaje da kasnije može doći do nekih uslova s negativnim efektima, gdje je potrebna kompleksnija analiza koliko je za BiH korisno da otvori tržište za EU i u koje vrijeme, ali za početak je sve jasno i treba da ispuni ono što je prethodno ugovoreno.
Bloomberg Adria
"Tehnički, ne vidim nikakvu prepreku ili logičan razlog zašto BiH ne bi mogla ispuniti uslove i barem pristupiti EU fondovima i tržištu istim tempom kao ostatak regiona", kaže on i dodaje da, nažalost, dosadašnja iskustva pozivaju na oprez, posebno imajući u vidu da se i mnogo jednostavnije mjere godinama odgađaju ili nikada nisu preduzete iz besmislenih političkih razloga (poput poznatog "prenosa nadležnosti" kao omiljene mantre vlasti RS i izgovora za nečinjenje).
"Naravno da možemo ispuniti tražene uslove, ali to nije garancija da hoćemo", kaže Gavran.
Za šta bi se novac koristio
Na pitanje za šta bi bilo dobro iskoristiti novac koji se eventualno može povući iz plana rasta Zapadnog Balkana, on kaže da se o namjeni novca mora dogovoriti s EU.
"Logično je očekivati ulaganja u infrastrukturne i kapitalne projekte koji zahtijevaju veće iznose i koji su od zajedničkog interesa i za region i za EU, jer olakšavaju trgovinsko-ekonomsku saradnju", kaže Gavran.
On smatra i da će podrška nekim širim ekonomskim reformama i energetskoj tranziciji biti među projektima koji će se najlakše dogovoriti.
"Naravno, korištenje tih sredstava za ovakve projekte znači i oslobađanje drugih sredstava koja su na raspolaganju vlastima u BiH za neke druge unutrašnje reforme i podršku privredi i stanovništvu, kako bi ukupno više sredstava bilo iskorišteno za sve namjene koje pomažu poboljšanju životnog standarda. Teško je dati precizniju preporuku o prioritetima dok ne znamo tačno koliko sredstava možemo imati na raspolaganju, ali trenutno imamo samo najavu i očekivanja", kaže Gavran.
Srbija bi mogla dobiti veći dio kolača
Strahinja Subotić, viši istraživač u Centru za evropske politike (CEP), smatra da je plan za Zapadni Balkan pokušaj Evropske komisije da odgovori na potrebe zemalja u regionu, prepoznajući da je ključno smanjiti trenutni socioekonomski jaz sa EU i podstaknuti reforme na putu ka punopravnom članstvu.
"Ideja je da se politika proširenja učini opipljivijom za donosioce odluka i građane već tokom pretpristupnog procesa, kako bi se podstakle daljnje reforme i ukazalo na to da je perspektiva članstva kredibilna. Stoga, pored podsticanja regionalne saradnje, Komisija predlaže postepeno povećanje sredstava (šest milijardi eura), kao i mogućnost bliže integracije privreda regiona s jedinstvenim tržištem EU", kaže Subotić.
On dodaje da zasad nije poznato koliko je pomenutih sredstava namijenjeno Srbiji. Ali s obzirom na to da je najveća zemlja u regionu, može se pretpostaviti da bi, ako napreduje na putu ka EU, mogla dobiti i najveći dio kolača.
"Brzina je od suštinskog značaja – ovo je poruka komisije. Nakon što je izbio rat u Ukrajini, sve institucije EU su shvatile da je kontraproduktivno ostaviti politiku proširenja na autopilotu. Dakle, ovaj plan predstavlja opipljiv proizvod koji ilustruje otrežnjenje EU i činjenicu da je shvatila da je riječ o ulaganju u buduće članice i da geopolitički imperativ zahtijeva jači politički i ekonomski angažman nego što je to bio slučaj ranije", kaže Subotić.
Prema njegovim riječima, ideja je da se građanima pošalje poruka da članstvo nije prazna priča, a donosiocima odluka da je već u pretpristupnom periodu moguće izvući veće koristi za društvo i privredu.
Pozitivan iskorak
Kako objašnjava Subotić, to nije isto što i Ekonomsko-investicioni plan za 2020. godinu od devet milijardi eura bespovratnog novca ili ukupno 30 milijardi eura. Tim planom se pružio putokaz kako i u kojem pravcu treba usmjeriti pretpristupnu pomoć (IPA III) kako bi se doprinijelo reformama u regionu, ali i kako bi se infrastrukturni i energetski projekti efektivno razvili i implementirali. Ovaj plan je, dakle, komplementaran, odnosno predstavlja dodatno uvećanje fondova, čiji je cilj da se pošalje poruka, jasnije nego ikad, da je i u vremenu krize EU spremna da ulaže u region, odnosno u njene buduće članice.
Međutim, osnovni postulat bit će "više za više", odnosno pomenute pogodnosti postat će dostupne samo ako se unaprijed ugovoreni reformski koraci ostvare za određeno vrijeme. Shodno tome, plan predstavlja pozitivan korak, jer povećava koristi i istovremeno stavlja u prvi plan neophodnost daljnje demokratizacije.
- U pisanju pomogli Marijana Avakumović i Teo Zorić.
.webp){kind=icon}
