U ponedjeljak je na Bledu otpočeo jubilarni dvadeseti Bledski strateški forum (BSF), koji traje dva dana i ujedno označava i početak bogate diplomatske jeseni. U oktobru će biti održan samit mediteranskih država MED9 u Portorožu, a od 1. decembra Slovenija će preuzeti jednomjesečno predsjedavanje Savjetom bezbijednosti Ujedinjenih nacija.
Jedna od četiri prioriteta foruma, prema navodima ministarstva spoljnih poslova, organizatora BSF-a, jeste pitanje Zapadnog Balkana. Tadašnji predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel je prije dvije godine na Bledu dao takozvano bledsko obećanje, što znači da bi i evropske i balkanske zemlje trebalo da završe pripreme za proširenje do 2030. godine.
U resornom ministarstvu su uoči početka foruma istakli da je to pitanje i dalje jedno od ključnih prioriteta spoljne politike Slovenije i da tokom ovogodišnje konferencije nastoje da operacionalizuju "bledsko obećanje".
Tanja Fajon, ministarka spoljnih poslova, u uvodnom obraćanju na BSF-u, u vezi sa pitanjem Zapadnog Balkana, istakla je neophodnost za proširenjem EU, koje predstavlja geostrateški imperativ, a ne ustupak.
"Slovenija ostaje posvećena kreiraju budućnosti u kojoj će Zapadni Balkan, zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom, biti dio Evrope", rekla je.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić učestvovaće danas na drugom danu Bledskog strateškog foruma (BSF), saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Foto Bobo
Neophodna je promjena mentaliteta
"Približavanje Zapadnog Balkana, Moldavije i Ukrajine EU nisu samo obećanja. To je prioritet. Te države su u srcu Evrope i dio su evropske budućnosti. Tokom narednih godina neophodno je da EU prilagodimo za proširenje kroz reforme, modifikaciju budžeta i poboljšanje sistema upravljanja. Proširenje neće biti lako, ali će biti vrijedno truda", rekao je o proširenju Antonio Costa, predsjednik Evropskog savjeta.
Potvrdio je i to da će svi akteri EU, kao i na Zapadnom Balkanu morati da preuzmu odgovornost, jer se ne radi o geografiji, već o vrijednostima. Dodao je da će proširenje biti zahtijevnije za države Zapadnog Balkana nego za EU. "Pravi izazov je promjena mentaliteta: prevazići istorijske sukobe kako bismo izgradili zajedničku budućnost."
Vodeći kandidati za pridruživanje EU trenutno su Albanija i Crna Gora, pri čemu neki izvori navode da bi se države Zapadnog Balkana i pre 2030. godine mogle pridružiti EU. U tu svrhu su na jednom od uvodnih panela govorili premijeri Albanije i Crne Gore, u prisustvu slovenačkog premijera Roberta Goloba, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i evropske komesarke za proširenje Marte Kos.
Premijer Hrvatske, koja se posljednja pridružila Evropskoj uniji, na panelu o Zapadnom Balkanu rekao jeda su inicijative za proširenje EU postale glasnije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Podsjetio je na to da bivši predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker nije bio naklonjen proširenju, kao i da njegova nasljednica Ursula von der Leyen za to pitanje "nije imala vremena". "Proširenje na Zapadni Balkan nije prioritet za evropske države", rekao je.
Kada je riječ o proširenju EU na Zapadni Balkan, nezvanično vlada atmosfera koju bismo mogli da opišemo kao "sada ili nikada". Ukoliko države Zapadnog Balkana ne budu iskoristile tu priliku, više neće imati tu mogućnost, uprkos tome što su možda odustale, govori se u evropskim spoljnopolitičkim centrima.
Slovenačka komesarka za proširenje Marta Kos istakla je da proces proširenja predstavlja više od pukog povećanja broja članova Evropske unije i da se radi o specifičnom obliku evropskog ujedinjenja, koji nema presedana u istoriji. Kao primjere dobrih lidera u procesu pridruživanja spomenula je crnogorskog i albanskog premijera Milojka Spajića i Edija Ramu, učesnike panela.
"Sa Crnom Gorom napredujemo. Ukoliko 2026. završimo tehnički dio pregovora, mogli bismo 2028. imati 28. članicu EU", izjavila je Marta Kos. Kada je riječ o Albaniji, spomenula je mogućnost pridruživanja 2029. godine.
Foto Bobo
Albanski premijer Rama priznao je da Albanija nije zadovoljna svim aspektima procesa proširenja, dok je crnogorski premijer Spajić naglasio značaj kompromisa. "Uključite nas i unijećemo zabavu i optimizam", šaljivo je rekao albanski premijer Rama.
Hrvatski premijer Plenković naveo je primjer Sjeverne Makedonije, koja se bori sa blokadama pridruživanja zbog bilateralnih pitanja. "Mnoge stvari su etički neprihvatljive. Neophodno je pronaći zajedničku strategiju za rješavanje tih pitanja", istakao je i izrazio skepticizam oko postizanja jedinstva u okviru EU.
Mnogi upozoravaju na najnovija istraživanja javnog mnijenja u ključnim državama članicama EU, kao što su Francuska i Nemačka, koje postaju sve više suzdržane prema daljem proširenju EU.
Slovenački premijer je na panelu upozorio da će biti potrebne promjene u procesu odlučivanja, čak i prije zloglasnog roka 2030. navedenog u "bledskom obećanju". Zemlje Zapadnog Balkana bi trebalo da iskoriste otvoreni prozor za ulazak u EU, koji je nastao ratom u Ukrajini, rekao je Golob.
Foto Bobo
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...