.webp){kind=icon}
Svjedočimo historijskom trenutku za Bosnu i Hercegovinu. Prije par godina ovo bi djelovalo nemoguće, međutim sada vidimo da je to moguće, da je pravo vrijeme za to i BiH ima izuzetnu priliku koju treba iskoristiti, rekao je Borut Pahor, bivši predsjednik Slovenije na panel diskusiji u okviru 13. Sarajevo Business Foruma, a povodom zelenog svjetla Evropske unije za otvaranje pregovora o pristupanju BiH.
Podsjetio je da je prije godinu dana, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao da će 2030. EU biti spremna za proširenje na Zapadni Balkan.
''Prilike su tu, politička volja je tu. Zbog ruske agresije na Ukrajinu promijenila se geopolitička slika i Brisel je reagovao na to, te sada postoji volja za proširenje''.
Regionalna saradnja
Dodao je da smatra da će se nakon EU izbora u junu Vijeće i nova Komisija fokusirati na par stvari od kojih će jedna biti proširenje.
''Moramo raditi zajedno i zemlje u regionu trebaju sarađivati, biti partneri i kolege. Postoje brojne prepreke, ali političari trebaju pristupiti problemima i postići kompromis, jer sada postoji velika mogućnost da ova ''crna rupa'' Zapadni Balkan bude dio EU'', rekao je Pahor.
Johan Sattler, šef delegacije EU u BiH kazao je da otvaranje pregovora šalje dva signala.
Prvi signal je upućen biznismenima, onima koji donose odluke o investicijama, jer je BiH na putu da postane članica najsofisticiranije ekonomske i političke unije na svijetu, sa tržištem od 450 miliona ljudi.
''Iskustva iz posljednjih 25 godina pokazuju, da čim zemlja dobije zeleno svjetlo, primjetno je povećanje investicija i sigurni smo da će se to desiti i ovdje'', rekao je.
Drugi signal je upućen građanima. Svake srijede svjedočimo velikim redovima ispred Ambasade Njemačke, gdje građani čekaju na vizu. Rekao je da je EU ozbiljna u pridruživanju BiH i to je važan signal za građane gdje trebaju ostati.
''Mnogi kažu da treba razmisliti šta će se desiti kada BiH postane članica. Ali faza pregovora je važan put. Iz iskustva Austrije, pregovori su vrijeme kada se naprave najveći koraci jer EU zahtijeva da se urade neke stvari koje su ključne, i ne treba zaboraviti da je vrijedno uložiti trud'', dodao je Sattler.
Poboljšanje tržišnih uslova
Tomáš Dub, zamjenik ministra za evropske poslove pri uredu Vlade Republike Češke kazao je da su velike kompanije poput Google-a i Amazona važne za našu sposobnost takmičenja.
''EU tržište je ogromno, trebamo ostati takmičarski nastrojeni i tu imamo puno posla'', dodao je.
''Također, ovo veliko tržište je preregulisano stoga raspravljamo o optimizaciji i digitalizaciji aktivnosti, ali to nije sve, jer možete provesti digitalizaciju i dalje može biti previše regulacija. Velike kompanije tu mogu pomoći ali to treba raspraviti kako bismo osigurali konkurentnost i poštene uslove'', pojasnio je Dub.
Smatra da je BiH na pravom putu i da je sam proces pristupa prilika da se poboljšaju uslovi na tžištu.
''Također, možete razvijati lokalno tržište koristeći CEFTU, kao što smo mi učinili s našim komšijama'', kazao je.
Dub je dodao da bolje političko okruženje daje bolje ekonomsko oruženje i obrnuto.
''Trebaju ozbiljni strani investitori i investicije u tehnologiju i infrastrukturu, primarno govorim o željeznicama. Ne možemo govoriti o ozbiljnom ekonomskom životu bez željeznica kao najboljeg načina transporta. Profit mora biti brz, zagarantovan i lahak i mora doći iz zemlje koja pruža dobar pravni okvir i vladavinu prava''.
Velikodušna ponuda
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH je rekao da politička stabilnost u BiH i regionu nije na najboljem nivou, ali bitno je pokazati da možemo komunicirati međusobno i na regionalnom nivou.
''Razumijem zabrinutosti EU, jer kada pitate ljude zašto odlaze iz BiH, među najčešćim razlozima je politička depresija. Iz tog razloga, iako nije lako moramo sjesti zajedno i govoriti o budućnosti''.
Konaković je kazao da zbog komplikovanih procedura, kamioni s bh. proizvodima na granicama čekaju po nekoliko sati, te da bi uklanjanje jedne prepreke imalo 1,85 posto uticaja na BDP BiH.
''Jedina ekonomija o kojoj moramo misliti je ekonomija EU. Čak 93 posto izvoza iz BiH ide prema EU i EU integracije su prilika da reorganizujemo ekonomiju i zadržimo ljude u BiH''.
Kada je riječ o novom Planu rasta za Zapadni Balkan Sattler je rekao da je to velikodušna ponuda. Državama je na raspolaganju šest milijardi eura uz ispunjavanje određenih uslova. Međutim, nije samo riječ o novcu, ovaj plan ima i odlične instrumente.
''Zemljama se nude mogućnosti da iako nisu članica EU pristupe jedinstvenom tržištu, kao naprimjer pristup zoni zajedničkog plaćanja eurom SEPA (Single Euro Payment Area). Tu su još neke mogućnosti u segmentu carina, digitalizaciji koje nismo imali ranije. Zanimljivo je i da plan ima regionalnu komponentu, dakle potrebno je raditi na uklanjanju prepreka u regionu i regionalnoj saradnji'', rekao je Sattler.
