Bosna i Hercegovina vrlo vjerojatno neće dobiti prvu tranšu pomoći Evropske unije u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan jer nije ispunila uvjet podnošenja konačne Reformske agende Evropskoj komisiji, objavila je Delegacija EU u BiH.
"Pozivamo vlasti BiH da bez daljnjih odgađanja podnesu svoju Reformsku agendu kako ne bi propustili ovu priliku", objavila je Delegacija EU u BiH na društvenoj mreži X.
Prva rata plana rasta može biti isplaćena tek nakon što Reformska agenda bude podnesena i službeno dogovorena od Evropske komisije i BiH, navela je Delegacija.
Prva tranša sredstava iznosi 70 miliona eura.
U maju je Vijeće EU odobrilo Reformska i razvojna sredstva za Zapadni Balkan u iznosu od šest milijardi eura za podršku reformama EU i ekonomskom rastu. Ova sredstva, dio Plana rasta 2024-2027, ponudit će do dvije milijarde eura u grantovima i četiri milijarde eura u zajmovima za šest zemalja Zapadnog Balkana.
Pročitaj više: Na čemu se zasniva novi Plan rasta za Zapadni Balkan
U srijedu je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine objavilo da Nacrt reformske agende nije usvojen jer predstavnici četiri kantona - Srednjobosanskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog te Unsko-sanskog, nisu dali svoju saglasnost na predloženi Nacrt dokumenta, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
BiH jedina nije podnijela Nacrt dokumenta
"Zbog njihovog odbijanja, BiH je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije službeno podnijela Nacrt dokumenta Reformske agende", navodi se u saopćenju Vijeća.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Radnog tima i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, istakla je da je Evropska komisija posredstvom povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja odobrila dodatni rok kako bi Bosna i Hercegovina mogla podnijeti Nacrt dokumenta Reformske agende.
"Nažalost, uprkos svim naporima i potpori koju smo dobili od evropskih institucija, nije bilo dovoljno da svi u BiH pokažemo minimalnu dozu političke odgovornosti i usmjerimo naše aktivnosti prema zajedničkom evropskom putu", izjavila je ona.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković kazao je da je neusvajanje Nacrta Reformske agende, na koji je Republika Srpska dala saglasnost, još jedan je u nizu dokaza da je Republika Srpska opredijeljena za EU put.
On je još dodao da su četiri kantona u kojima je većina okupljena oko SDA blokirala i nisu podržala Reformsku agendu te su time onemogućili prvu tranšu od 70 miliona eura namijenjenih BiH.
I ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto oglasio se ovim povodom na svom Facebook nalogu.
Ne vjerujem dok ovo pišem, ali SDA je posredstvom svoja četiri kantonalna premijera odbila podržati Plan reformi iz Plana rasta. Čini se da su građani pretjerano pozitivno reagovali na iskorake BiH na evropskom putu i previše smo pohvala dobili iz Brisela. Odlučili su u SDA da zakoče evropski put i uskrate novac građanima i firmama u cijeloj BiH. Na ovakvo nerazumno ponašanje smo navikli iz RS, ali evo, SDA ima primjedbe", naveo je Forto.
Neprihvatljivo udovoljavanje ultimatumima RS
I iz SDA su se nakon ovih objava obratili medijima i objasnili svoj postupak.
"Kolegij SDA podržao je stav premijera četiri kantona (TK, ZDK, USK i SBK) da daju uslovnu saglasnost na tekst Nacrta Reformske agende, koji je potrebno uputiti Evropskoj komisiji na daljnju proceduru. Smatramo da je Nacrt Reformske agende potrebno što prije usaglasiti i uputiti Evropskoj komisiji, ali da se iz dokumenta ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštivanje odluka Ustavnog suda BiH", naveli su.
Dalje ističu da smatraju neprihvatljivim da iz cijelog dokumenta bude brisan termin "državni", da se državne institucije kao nosioci aktivnosti zamjenjuju entitetskim, da se uvodi entitetski i etnički veto u odlučivanju tamo gdje ga do sad nije bilo, te da se na listi indikativnih projekata koji će biti finansirani nalaze uglavnom projekti iz entiteta RS i kantona s hrvatskim većinom, dok su zapostavljeni kantoni s bošnjačkom većinom.
"Udovoljavanje ultimatumima iz entiteta RS ne može proizvesti program reformi kakav je potreban Bosni i Hercegovini i njenim građanima", naveli su.