Evropska komisija usvojila je u srijedu novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja.
Cilj je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi znatno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi evra, za period 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme, naveli su iz Evropske komisije.
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zasniva se na četiri stuba čiji je cilj jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uslovom da se Zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istovremeno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem. Predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti.
Tu je i jačanje ekonomske integracije u okviru Zapadnog Balkana, ubrzanje temeljnih reformi i povećanje finansijske pomoći za podršku reformama putem Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan.
Svaka se zemlja Zapadnog Balkana u Planu rasta poziva da pripremi Reformsku agendu temeljenu na postojećim preporukama, uključujući i one iz godišnjeg paketa proširenja i programa ekonomskih reformi (ERP). S Komisijom će se konsultovati po pitanju Reformske agende, koju na kraju procjenjuje i usvaja sama Komisija.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je izjavila da s usvajanjem novog Plana rasta za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi evra, EU približava privrede Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
"Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u narednih 10 godina. Svojom kombinacijom reformi i investicija, Plan će omogućiti Zapadnom Balkanu da ubrzo osjeti koristi u ključnim oblastima našeg jedinstvenog tržišta, uključujući slobodan promet robe, usluga i radnika, jedinstveno područje plaćanja u evrima, pa sve do transporta, energije i jedinstvenog digitalnog tržišta", poručila je ona.
Olivér Várhelyi, komesar za susjedstvo i proširenje
"Novi Plan rasta za Zapadni Balkan i novi Instrument za reformu i rast predstavlja nastavak Ekonomskog i investicionog plana (EIP) vrijednog 9 milijardi evra, uspješno pokrenutog 2020. godine za osiguranje investicija u vrijednosti do 30 milijardi evra. Naš novi Plan rasta od 6 milijardi evra nudi novi instrument usmjeren na specifične socioekonomske i temeljne reforme kroz budžetsku podršku i ciljane investicije kako bi se otvorio put ka jedinstvenom tržištu. Time će se ubrzati i ekonomski rast Zapadnog Balkana i njegov put ka članstvu u Uniji".
Sljedeći koraci
Evropski parlament i Vijeće trebaju razmotriti prijedlog za Instrument u okviru srednjoročne revizije višegodišnjeg finansijskog okvira. Nakon usvajanja, pozvat će se šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana da podnesu svoje pojedinačne reformske agende s razrađenim socioekonomskim i fundamentalnim reformama koje će provesti kako bi potakle rast i približavanje u skladu s Planom rasta u periodu 2024-2027. Kao neophodan preduslov, Srbija i Kosovo se trebaju na konstruktivan način angažovati u Dijalogu o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije, odnosno visokog predstavnika.
Dodatne informacije
Ekonomska konvergencija je ključna za približavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Nivo konvergencije između partnerskih zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije trenutno ne napreduje dovoljno brzo, s prosječnim BDP-om po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći za Zapadni Balkan između 30 i 50 odsto prosječnog BDP-a po stanovniku u Uniji.
Integracija s jedinstvenim tržištem Evropske unije bila je glavni pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile Uniji. Jasno je vidljiv pozitivan uticaj na BDP i visinu prihoda određene zemlje nastalog kao rezultat integracije s jedinstvenim tržištem EU.
Podsjećamo, Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, ali pod određenim uslovima koji trebaju biti ispunjeni do marta iduće godine.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler uručio je juče predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto izvještaj Evropske komisije o napretku BiH na putu ka Evropskoj uniji, te kazao kako je dobra stvar što država sustiže ostatak regiona, te da je izvještaj koji se nadovezuje na dodjelu kandidatskog statusa nesporan signal da je mjesto BiH u EU.
.webp){kind=icon}
