Uprkos tome što je minuli neformalni samit lidera Evropske unije u Kopenhagenu trebalo da bude dominantno posvećen Ukrajini i evropskoj bezbjednosti, njemački kancelar je nametnuo temu koja nije prijala uhu vrha evropske administracije u Briselu. Jasno usmjerivši oštricu svojih kritika na evropsko izvršno tijelo koje vodi njegova stranačka koleginica Ursula von der Leyen, Friedrich Merz je pozvao Evropsku komisiju (EK) da evropskim privredama "demontira" birokratiju, to jest smanji brojne regulacije i pravila.
"Jednostavno, što je previše, previše je. I pričat ćemo o tome", rekao je Merz i prije nego što se uputio u dansku prijestolnicu, istakavši da će se založiti za "fundamentalno ispravljanje" prekomjernih propisa ili kako je rekao "evropske regulatorne gustine".
Uprkos tome što ovo nije prva Merzova kritika na račun EK, koja je odgovorna za postavljanje pravila ali i deregulacione prijedloge u EU, ova najnovija kritika se čini kao jasan verbalni šamar njegovoj stranačkoj koleginici u Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU).
Njemački klip u točkovima Brisela
Evropski zvaničnici o konkurentnosti evropske industrije raspravljaju već dvije godine, čak je i bivši italijanski premijer Mario Draghi prije tačno godinu dana napravio analizu i preporuke šta bi trebalo raditi po tom pitanju. Međutim, godinu dana kasnije, analize ukazuju da, izuzev u odbrambenoj industriji, ostali sektori bilježe malo pomaka. Štaviše, pojedini analitičari i privrednici imaju utisak da na sve globalne ekonomske potrese Brisel reaguje, prije svega, novim pravilima na unutrašnjem evropskom tržištu što zapravo samo komplikuje posao evropskoj industriji.
Suočen sa nagomilanim ekonomskim problemima na domaćem terenu, Merz je odlučio da zauzme čvršći stav prema Briselu, što je prošle nedjelje i najavio da jednom privrednom skupu u Kelnu kada je EK kritikovao.
Bloomberg
"Znate da sam zaista po uvjerenju uvjeren Evropljanin, ali ovo kako funkcioniše u Evropskoj uniji posljednjih godina, tako da je Evropska unija sve više, sve više i sve više regulisala – tako više ne može dalje", rekao je Merz, istakavši da je mašinerija Evropske komisija u tom pravcu "nastavila da radi dalje i dalje i dalje", bez obzira da li je izabran novi parlament EU ili ne, kao i da Evropljani smatraju da Brisel "sve više interveniše u svakodnevni život ljudi sa nadležnostima koje ova EU jednostavno nema". "Želim da to kažem malo plastično i figurativno. Sada moramo staviti klip u troškove te mašinerije u Briselu tako da to prestane".
Uočljivo je odsustvo bilo kakvog komentara Ursule von der Leyen, koja je već šest godina na čelu EK. Kako su prenijeli njemački mediji pozivajući se na izvore iz njenog okruženja, Merzove riječi se objašnjavaju vjerovatno kao posljedica domaćeg političkog pritiska zbog ekonomske situacije u Njemačkoj. Kako kažu njeni saradnici, EK je nedavno predstavila opsežne predloge deregulacije, koje sada moraju još uvijek prihvatiti države članice i Evropski parlament.
|
Crook: Planovi EU za rusku imovinu ozbiljan presedan "Ako bi EU bila spremna da podrije koncept privatne svojine i prisvoji rusku imovinu, to bi moglo da ugrozi povjerenje u euro", kaže za Bloomberg Adriju Oliver Crook, dopisnik Bloomberga iz Berlina, ističući da je najveća briga tiče se presedana koji bi takav potez postavio i šta bi to značilo za status evra kao rezervne valute. "Evropska unija upravo zbog toga godinama nije preduzimala ovakve korake, uprkos pritiscima Washington, prvo Bidenove, a sada i Trumpove administracije", kaže. Kako dodaje, EU "smatra da je pronašla pravni okvir da se taj problem zaobiđe. "Suština plana je da države članice daju Ukrajini zajam unaprjed, koristeći rusku imovinu kao kolateral. Kada rat završi, i ukoliko Rusija plati reparacije Ukrajini, taj novac bi se upotrijebio za vraćanje zajma, a time se imovina formalno ne dira, ali se oslanja na pretpostavku da će Rusija zaista platiti reparacije, što je prilično daleka mogućnost", navodi Crook. Postoje i neslaganja unutar EU. Mađarska stvara probleme, ali i Belgija se protivi, jer se većina te imovine nalazi upravo u Belgiji. Oni ne žele da snose rizik odgovornosti za 140 milijardi eura u slučaju da plan ne uspije. O ovome će se više raspravljati narednih nedjelja, posebno na samitu evropskih lidera u Briselu. "Vrijedi istaći da se situacija promijenila onog trenutka kada je njemački kancelar odlučio da pruži podršku predlogu, što je Berlin ranije izbjegavao", kaže Crook. |
Prespore promjene po Draghijevom receptu
Da Merzove kritike nisu samo politički manevar namijenjen domaćoj publici svjedoče i analize o tome šta se u EU promijenilo od objavljivanja Izvještaja o budućnosti konkurentnosti EU, koji bivši italijanski premijer i nekadašnji predsjednik Evropske centralne banke objavio u septembru prošle godine. Premda su još tada pojedini analitičari kritikovali Draghija što u svojoj analizi nije konsultovao nikoga od eksperata iz istočnoevropskih članica EU, poput Poljske koja je trenutno ekonomski jedna od najuspješnijih, Draghijev izvještaj je u EU prihvaćen kao otrežnjujući i odličan recept kako da se EU vrati na put ekonomskog rasta, stabilnosti i otpornosti.
Bloomberg
Međutim, kako se ističe u analizi urednika finskog dnevnog lista "Kauppalehti", EU se kreće presporo, jer je u tome koče upravo briselske birokratske strukture.
"Evropa i SAD su nekada dominirale globalnom ekonomijom. Ali te su se međusobno udaljile, posebno nakon finansijske krize. SAD su prevazišle tu krizu brže od politički i ekonomski fragmentirane EU", ističe finski list i dodaje da se u međuvremenu dogodila jedna velika promjena a to je ubrzani ekonomski rast Kine od početka 21. vijeka. "Svijet se brzo mijenja, ali strukture koče EU. Blok mora da ubrza, a da ne izgubi svoje jače strane".
Urednici finskog dnevnika podsjećaju da je Draghi jasno rekao da je sada potrebno manje birokratije, manje priče a više akcije.
"Problem je što se na nivou EU ne prepoznaje koliko su hitno potrebne brze odluke", zaključuje se u analizi finskog lista.
U odsustvu brzih zajedničkog rješenja, prema ocjeni uredništva britanskog "The Financial Timesa", pojedinačne zemlje trebalo bi da preuzmu vođstvo. Ovaj list ukazuje da je analiza Evropskog saveta za politiku inovacija pokazala da je od Draghijevih 383 preporuka, uključujući integraciju tržišta kapitala, jačanje lanaca snabdjevanja i usklađivanje poslovnih propisa, usvojeno samo 11 posto. Analitičari Deutsche banke otkrili su da je najveći napredak postignut u povećanju odbrambene industrije, gdje se hitnost najjače osjećala.
"Tamo gdje se ne mogu složiti sve prijestolnice, zemlje EU treba da formiraju `koalicije voljnih` kako bi krenule naprijed sa određenim inicijativama", ističe londonski list i dodaje da bi prioritet, prije svega, trebalo da bude da se izbaci "inerciju koja se, kako Dragi primjećuje, ponekad čak predstavlja kao `poštovanje vladavine prava`".
Bloomberg
Kritikama su se pridružile i velike evropske korporacije, zahtjevajući od Brisela da im pruže uslove za ulaganja u Evropu. Njemački koncerni "Siemens", "ThyssenKrupp", "Airbas", SAP, RWE i dvadesetak drugih evropskih kompanija žele da za 50 posto povećaju svoja ulaganja u Evropi do 2030. godine, ukoliko se uslovi za privredu promjene.
"Pod uslovom da se regulatorno i finansijsko okruženje u Evropi poboljša obećanjima za industriju, konkurentnost i inovativnost, evropske kompanije obećavaju da će više ulagati u Evropi", navedeno je u zajedničkom pismo 30 velikih evropskih korporacija, koji su istakli da su na njih uticali kako unutrašnji, tako i spoljni faktori, kao što su visoke američke carine, konkurencija iz Kine i bezbjednosne prijetnje. "Ali unutrašnji faktori kao što su prekomjerna regulacija EU, dugi postupci odobrenja, niske investicije i ograničeni pristup pristupačnoj zelenoj energiji takođe su naprezali evropske kompanije".
Ove evropski koncerni insistiraju na smanjenju birokratije i prepreka na evropskom unutrašnjem tržištu, potom na bržoj elektrifikaciji kontinenta, uspostavljanju konkurentne i otporne odbrambene industrije, kao i podsticaje za privatne investicije.
Procjena je da su EU neophodne investicije ukupne vrijednosti od 800 milijardi eura do 2030. godine i taj cilj bi mogao da bude dostignut ukoliko sve ove velike evropske kompanije povećaju svoje investicije za 50 posto. Predstavnici korporacija su ove predloge za ojačavanje evropske konkurentnosti prijedali u Kopenhagenu, ne samo Ursuli von der Leyen, već i francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, danskoj premijerki Mette Frederiksen i poljskom premijeru Donaldu Tusku.
Merz želi da se čuje glas Njemačke
Međutim, pojedinim posmatračima je zasmetalo to što je Merz rekao da želi da ponovo vidi Njemačku kako donosi najvažnije odluke u Evropi. Za razliku od njegova svojevremene unutarstranačke rivalke Angele Merkel koja godinama uspjevala da izgura njemačke interese i stavove u dugotrajnim razgovorima sa ostalim liderima EU na samitima koji su trajali do ranih jutarnjih časova, Merz je očigledno uvjeren da mu je sama ekonomska moć Njemačke dovoljna da natjera ostale da poslušaju njegove zahtjeve.
Već nekoliko nedjelje od stupanja na dužnost kancelara u maju ove godine, Merz je počeo javno da preispituje poteze Von der Leyen i zakonske prijedloge EK. Kada je ona u julu predložila proširenje sljedećeg dugoročnog budžeta EU na dvije hiljade milijardi eura, predloživši pritom i nove poreze, Merz je promptno odbacio tu ideju poručivši: "Što se tiče Njemačke, mogu da isključim da ćemo ići tim putem".
Osim toga, žalio se na dugotrajnost i taktiku EK u pregovorima o postizanju trgovinskog sporazuma sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
"Bolje brzo i lako nego dugo i komplikovano", rekao je on da bi nakon postizanja sporazuma, kojim je uvedena carina od 15 posto na većinu robe iz EU koja ulazi u SAD, otvoreno rekao da je nezadovoljan. "Njemačka ekonomija će pretrpjeti značajnu štetu od ovih carina".
Bloomberg
Nakon toga, on je brzo reagovao i kada je šefica EK rekla da EU priprema "precizne" planove za raspoređivanje trupa u Ukrajinu kao dio posljeratnih bezbjednosnih snaga. Merz je odmah izjavio da takav plan nije postojao, "barem ne u Njemačkoj", a da nije posao EK da priprema takve vojne panove.
"Evropska unija nije odgovorna za ovo", rekao je on za TV kanal Sat.1, što je bio još jedan javni dokaz da Merz želi da zaustavi rastuću moć Ursule von der Leyen, koja u svom drugom mandatu sve više želi da EU vodi kao da je već poodmakla u stvaranju federalizaciji, to jest da Brisel po prilično nezavisno odlučuje, ne samo o ekonomskim pitanjima, već i pitanjima planiranja odbrane, kupovini naoružanja i reakcijama na spoljnopolitičke krize.
Kada se na to doda i posljednji Merzov pritisak da Brisel odloži ili odustane od donetog propisa da do 2035. godine u EU bude u potpunosti zabranjeno registrovanje novih automobila sa klasičnim motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem, analitičarima je jasno da kancelar želi da nametne svoju viziju Evrope u kojoj države članice imaju veću fleksibilnost i samostalnost, pri čemu je prioritet na neposrednim ekonomskim i trgovinskim problemima.
"Njemačka želi da bude saslušana", rekla je Dolors Monsrerat, poslanica Evropskog parlamenta i generalna sekretarka Evropske narodne partije, političke porodice kojoj pripada i Merzova CDU.
Merzovo insistiranje da suverenitetu i samostalnosti odluka država članica je pojedine analitičare podstaklo da zaključe da je Merz postao "novi Viktor Orban", izuzev dijela o njemačkom vođstvu. Doduše, ova dva lidera se razlikuju i po pitanju odnosa prema Rusiji i Ukrajini, ali sličnosti po pitanju moći Brisela su velike, budući da Orban već godinama na EK gleda ka svojevrsni servisni centar za suverene države članice EU, a ne centar koji vlada tim državama.
Kritike namijenjene domaćoj publici
Za razliku od mađarskog premijera koji je u odlučivanju često izolovan od ostalih 26 lidera EU, Merz je daleko od toga, ali i te kako nailazi na otpor. Švedska je već najavila da će se suprotstaviti njemačkom pritisku po pitanju odlaganja odluke o zabrani dizel i benzinskih motora, tvrdeći da bi takav potez kaznio one proizvođače automobila koji su uložili velika sredstva u zelenu tranziciju.
Bloomberg
"Ne možemo tražiti od privatnog sektora da uloži masovno milijarde evra, a zatim da se povučemo i samo pomjerimo cilj kada oni urade svoj domaći zadatak", rekla je švedska vicepremijerka i ministarka energetike Ebba Busch, očigledno misleći na švedski "Volvo", koji je u dekarbonizaciji jedan od najambicioznijih proizvođača automobila. "Nismo zainteresovani da odustanemo od cilja 2035. godine".
Kancelarov svojevrsni krstaški rat sa Briselom, smatraju pojedini posmatrači, namjenjen je više domaćoj publici, budući da je Njemačke privreda već duže u stagnaciji, pri čemu se suočava sa talasom otkaza i deindustrijalizacijom.
"Za domaću publiku, Merz svakako mora da se pobrine da Brisel ne pretjeruje, na primjer, kada je u pitanju konkurentnost", rekla je za Bloomberg Sudha David-Wilp, potpredsjednica za spoljne odnose i viši saradnik u Njemačkom Maršalovom fondu. "Obe strane moraju da rade ruku pod ruku, jer je Njemačka najveće tržište u Evropi i najviše doprinosi budžetu EU".
Prema ocjeni jednog zvaničnika bliskog Ursuli von der Leyen, Merzove ambicije zapravo čine EU jačom jer EU "ne može da funkcioniše punim kapacitetom bez nacionalnih lidera poput Merza koji igraju veliku ulogu".
S druge strane, njemački magazin "Der Spiegel" je nedavno izvjestio da je u stranačkim i vladinim krugovima Merz predložio da Ursula von der Leyen bude kandidovana za nasljednicu predsjednika Njemačke Frank-Waltera Steinmeiera, kojem u martu 2027. ističe drugi predsjednički mandat. To bi značilo da bi ona morala da napusti Brisel na polovini svog drugog mandata šefice EK-a.
.webp){kind=icon}
