Sprečavanje pranja novca: Obaveze pravnih lica i posljedice nepostupanja

Preventivne mjere koje primjenjuju pravna lica u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (SPN/FTA), bilo kao obveznici Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Zakon) ili kao ostala pravna lica na koja se primjenjuju ograničenja u s vezi upotrebom gotovog novca, uveliko doprinose suzbijanju kriminala.

Stupanjem na snagu novog Zakona (Službeni glasnik BiH 13/24) u februaru 2024. godine stvorene su pretpostavke za značajno unapređenje kompletnog sistema borbe protiv pranja novca, te organizovanog kriminala, korupcije i drugih krivičnih djela kojim se stiču najveći iznosi prljavog novca koji se pere u BiH.

Ključna uloga u aktivnostima sprečavanja i otkrivanja ovih krivičnih djela data je pravnim licima. Tako novi Zakon za širok spektar pravnih lica, koja su obveznici iz člana 5. Zakona, pored preciziranja i jasnijeg predstavljanja obaveza koje su bile predviđene u prethodnom Zakonu, uvodi dodatne obaveze, dok član 41. Zakona uvodi za obveznike i sva ostala pravna lica ograničenja u vezi s upotrebom gotovog novca kod prodaje robe, nepokretnosti i usluga, kao i u vezi s primanjem i odobravanjem pozajmica.

Veliki broj obveznika nije svjestan obaveza koje nameće Zakon

Procjenom rizika od pranja novca i finansiranja terorizma za BiH, koja ja posmatrala period 2012-2016. i Dopunom procjene rizika koja je posmatrala period 2017-2021. konstatovano je da veliki broj obveznika Zakona i ostalih pravnih lica nije bio svjestan obaveza koje nameće Zakon. Ključni uzrok za navedeno su nedovoljno poznavanje zakonskih obaveza, te nepostojanje nadzornih organa koji bi podigli primjenu Zakona na viši nivo. Također je konstatovano da je broj istraga za krivično djelo pranja novca višestruko veći u periodu koji je posmatran u Dopuni procjene rizika u odnosu na period posmatran u Procjeni rizika.

Novim Zakonom su pojačane novčane kazne i uglavnom su u rasponu od 50.000 do 200.000 KM. Republička uprava za inspekcijske poslove RS, Federalna uprava za inspekcijske poslove FBiH i Direkcija za finansije Brčko distrikta BiH su uvedene kao novi nadzorni organi za najveći broj pravnih lica.

Depositphotos

 

Nadzornim organima su data odgovarajuća ovlaštenja za vršenje nadzora, uspostavljen je mehanizam obavještavanja nadzornih organa o prekršajima, kao i obaveza objavljivanja pravosnažne odluke o prekršajnom sankcionisanju na internet-stranici nadzornog organa i njenog zadržavanja pet godina. Pored navedenog, evidentirano je više pravosnažnih presuda u kojim je nepostupanje po Zakonu tretirano kao izvršenje krivičnih djela, u nekim slučajevima i 15 godina nakon izvršenja krivičnog djela.

Primjena mjera sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti je predmet aktuelnog 5. kruga Moneyval evaluacije usklađenosti BiH s međunarodnim standardima. U postupku evaluacije se traže dokazi efikasnosti postupanja pravnih lica - obveznika Zakona u vidu statističkog pregleda sumnjivih transakcija prijavljenih Finansijsko-obavještajnom odjeljenju Državne agencije za istrage i zaštitu (FOO SIPA), uključujući rezultate do kojih su te prijave dovele. Kada je riječ o nadzornim organima, kao dokaz efikasnosti se traže statistike o obavljenim nadzorima i izrečenim sankcijama. 

Nedovoljna efikasnost i negativne ocjene u Moneyval evaluaciji mogu uzrokovati uvrštavanje BiH na FATF-ovu listu zemalja sa strateškim nedostacima u oblasti SPN/FTA (Siva lista), što povlači brojne negativne posljedice za privredu BiH.

Rizici kojima su izložena pravna lica

Uzimajući u obzir navedeno, može se konstatovati da nepostupanje ili neadekvatno postupanje po odredbama Zakona izlaže pravna lica sljedećim rizicima:

- Pravni rizik, koji se odnosi na suočavanje s prekršajnim postupcima, krivičnim istragama i eventualno krivičnim postupcima, te izvjesnu prekršajnu, a moguće i krivičnu odgovornost;

- Operativni rizik u vidu prekršajnih kazni koje sežu do 200.000 KM, koje bi teško pale svim, a posebnom manjim pravnim licima, troškova postupka, troškova angažovanja specijalizovanih advokata, dodatnog angažovanja zaposlenih, te mogućih krivičnih sankcija, uključujući kazne zatvora za zaposlene i oduzimanje imovine;

- Reputacioni rizik u vidu pada reputacije povezanog sa saznanjem da je pravno lice predmet prekršajnog postupka, krivične istrage ili krivičnog gonjenja u vezi s pranjem novca i finansiranja terorizma, gdje se posebno mora imati u vidu obaveza nadzornih organa da objavljuju kazne na internetu.

Potrebno je naglasiti mogućnost sankcionisanja pravnih lica te odgovornih lica i zaposlenih, kako u momentu činjenja suprotnog Zakonu, tako i u narednih 10-20 godina u zavisnosti od toga da li se radi o prekršaju ili krivičnom djelu.

Depositphotos

 

Šta uraditi

Uzimajući u obzir da kršenje odredbi Zakona može nastati kako nepreduzimanjem određenih formalnih radnji čije je kršenje lako otkriti, tako i suštinskim nepridržavanjem ili neadekvatnom primjenom odredbi Zakona, u cilju otklanjanja ili ublažavanja rizika, može se napraviti sljedeća prioritizacija usklađivanja:

- Izrada i ažuriranje dokumenata koji se dostavljaju nadzornim organima i/ili FOO-u, kao što su: procjena rizika, odluka o ovlaštenom licu, njegovom zamjeniku i članu uprave zaduženom za poslove SPN/FTA i lista indikatora sumnjivih transakcija;

- Izrada i ažuriranje dokumenata, koji moraju biti raspoloživi u prostorijama obveznika i dostupni na zahtjev nadzornog organa, koji pored dokumenata iz prethodne tačke uključuju: politike i procedure, evidencije koje vode obveznici, službene zabilješke o usmenim nalozima FOO-a, službene zabilješke o osnovu i svrsi neuobičajenih transakcija i dr;

- Ispunjenost uslova za rad ovlaštenog lica, obuke zaposlenih, tehničke mjere i postupci za čuvanje podataka i dokumentacije i sl;

- Pridržavanje odredbi Zakona koje se odnose na mjere u vezi s: identifikacijom i praćenjem klijenata, identifikacijom stvarnih vlasnika, politički eksponiranim licima, visokorizičnim zemljama i nizom drugih specifičnih obaveza predviđenih Zakonom;

- Uredno obavještavanje FOO-a u skladu sa Zakonom (prijavljivanje sumnjivih, gotovinskih, bezgotovinskih i drugih transakcija i aktivnosti) i postupanje po zahtjevima i nalozima FOO-a.

Kada je riječ o obavezama iz člana 41. Zakona za obveznike i sva ostala pravna lica, u smislu ograničenja upotrebe gotovog novca u vezi s prodajom robe, nepokretnosti i usluga, kao i u vezi s primanjem i odobravanjem pozajmica, potrebno je da se uvedu interne procedure i kontrole koje će spriječiti postupanje pravnog lica suprotno odredbama navedenog člana Zakona.

Iz navedenog proizilazi da pravna lica, u cilju otklanjanja ili ublažavanja sadašnjih i budućih rizika, te obezbjeđenja nesmetanog poslovanja, trebaju da potpuno i pravilno primjenjuju odredbe Zakona.

 

Borislav Čvoro je samostalni inspektor u Odsjeku za istrage Finansijsko-obavještajnog odjeljenja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.