Energetika je među glavnim temama u Europi. Proizvodnja električne energije postaje iznimno važan čimbenik za nadolazeću zimu, uzimajući u obzir trenutna događanja sa ruskom isporukom plina. Kao adekvatna alternativa za plin, električna energija je jedini oslonac za Bosnu i Hercegovinu.
Naša zemlja je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja ima bilansni višak električne energije. U godini sa prosječnom hidrologijom BiH izvozi 1/3 proizvodnje. Doktor elektrotehničkih nauka Mirza Kušljugić kazao je za Bloomberg Adriju da je zbog rekordno visokih cijena električne energije na regionalnim burzama u 2022. godini ključni akteri u elektroenergetskom sektoru su planirali značajan izvoz. Očekuje se rekordni prihod od izvoza struje, cca 800 milijuna eura.
"Pri tome nije uvažavan mogući negativan uticaj potencijalnih rizika na sigurnost snabdijevanja lokalne potrošnje, posebno u zimskom periodu", kazao je Kušljugić.
Pročitajte: Dok Evropa strahuje u BiH nema panike zbog plina i struje
Potencijalni rizik na bh. razini je proizvodnja u rudnicima uglja. Ukoliko razina proizvodnje padne, zajedno s lošom kvalitetom uglja, stabilna proizvodnja električne energije u koncernu Elektroprivrede BiH je upitna.
Mirza Kušljugić (Reset.ba)
"Rezerve uglja u termoelektranama (TE) su ispod zakonom propisanih vrijednosti za zimski period. Bilo kakav poremećaj u snabdijevanju ugljem, sličan događaju u rudniku Kolubara u Srbiji krajem 2021. godine, ugroziće nivo proizvodnje u TE, a time i sigurnost snabdijevanja lokalne potrošnje", istakao je Kušljugić.
Rizik sigurnosti snabdijevanja proizilazi i iz činjenice da su blokovi u svim TE u BiH, osim u TE Stanari, zastarjeli i bez funkcionalnih sistema za ispunjavanje zahtjeva zaštite okoline, prema LCPD/IED direktivi. Kušljugić napominje da će zato u zimskom periodu zagađivanje okoline, posebno zraka, biti iznad propisanih granica.
Više na: Nakon Srbije, ugalj iz BiH ide i za termoelektranu u Sloveniji
Općenito, niti jedna TE u regiji ne ispunjava sve zahtjeve prema EU LCPD direktivi.
"Pošto se u pojedinim kotlovima loži i ugalj čiji kvalitet se razlikuje od projektovanog (npr. ugalj iz Rudnika Kamengrad u blokovima u TE u Elektroprivredi BiH) zagađenje je veće nego uobičajeno", napominje Kušljugić. "Pored toga zbog ove prakse povećava se habanje postojeće opreme čime se uvećava rizik od mogućih većih havarija."
Pročitajte: Plinska kriza i BiH: Već se gleda ka alternativnim energentima
Neplanirani ispad nekog od većih blokova u pojedinim elektroprivredama, kao što je u ljeto 2021. godini bio ispad bloka 7 u TE Kakaknj, prijeti da izazove kaskadni poremećaj u proizvodnji.
"Pošto je sva planirana proizvodnja iz TE alocirana za lokalnu potrošnju i za izvoz, bez planske rezerve u slučaju havarijskih stanja, postoji opasnost od nedostatka energije za lokalnu potrošnju i/ili prekida ugovora o izvozu", rekao je Kušljugić.
Pročitajte: BiH bez ruskog plina može preživjeti, teret pada na struju
Rizici na strani potrošnje su povezani sa mogućim prekidom u snabdijevanju prirodnog plina što bi uzrokovalo prelazak grijanja u Sarajevu i Zenici na električnu energiju. Taj scenariji bi izazvao probleme u distributivnoj mreži i ugrozio sigurnost snabdijevanja.
"Premda je poslovanje subjekata u elektroenergetskom sektoru u BiH trenutno pozitivno, uz očekivani rekordni profit, potencijalni rizici mogu dovesti do problema sa sigurnošću snabdijevanja", zaključuje Kušljugić. "Mjera prevencije je smanjenje izvoza električne energije u cilju podizanja rezervi uglja u svim TE za nadolazeći zimski period."
.webp){kind=icon}
