Taman kad smo mislili da je većina problema s cijenama hrane iza nas, zadnjih tjedana situacija se sve više kuha oko cijene riže, a i rizici za neke žitarice jačaju u neizvjesnosti oko ukrajinskog izvoza pšenice i kukuruza.
U kontekstu neizvjesnosti oko cijene riže, glavnu ulogu zauzima Indija kao drugi najveći proizvođač te najveći izvoznik riže u svijetu. Indija u svjetskom izvozu riže sudjeluje s oko 40 posto, a s Tajlandom i Vijetnamom, kao drugim i trećim izvoznikom, čini blizu 70 posto svjetskog izvoza. Indija je ovih dana potpuno zabranila izvoz svih vrsta riže osim basmati riže, što zamjenjuje dosadašnji penal od 20 posto na izvoz. Efektivno bi se time indijski izvoz riže trebao smanjiti za 25 posto. Takva mjera indijske vlade ustvari cilja ograničavanje, ako ne i obaranje inflacije s razine od šest posto jer je i Indija već sama veliki potrošač riže.
Muke na strani ponude riže, osim izvoznih ograničenja, stvara i lošija berba nakon velikih kiša i poplava u područjima proizvodnje riže. Najviše je to posljedica meteorološkog fenomena El Niño, koji se nakon niza godina pojavio na području Južne i Jugoistočne Azije. Koliko smanjenje ponude riže utječe na njezinu cijenu, ilustrira podatak o prošlogodišnjem globalnom rastu cijene za šest posto u svega nekoliko dana nakon što je Indija uvela izvoznu carinu od 20 posto.
Prema najavama, doći će do daljnjeg pogoršanja vremena i jačanja monsunskih kiša u Indiji u područjima proizvodnje riže, što će i dalje poticati rast cijena riže na azijskom tržištu, a posljedično i na tržištima ovisnima o uvozu iz tih dijelova svijeta. Također, radi zaštite domaćih potrošača i stabiliziranja inflacije, i ostale države izvoznici mogli bi posegnuti za izvoznim barijerama, kao što su carine ili privremene potpune zabrane izvoza.