Tržište Evropske unije (EU) se nalazi u težoj poziciji u odnosu na Sjedinjene Američke Države (SAD) zbog energetske krize i teško da će izbjeći znatno usporavanje rasta ekonomije. Zbog povezanosti BiH s EU tržištem imaćemo neminovno negativne posljedice na bh. ekonomiju u smislu smanjenja izvoza, ali i posredno u vidu smanjenja doznaka iz inostranstva, smatra Damir Bećirović, profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli.
"Sve relevantne agencije i institucije danas iznose prilično pesimistične stavove kada je riječ o makroekonomskim kretanjima do kraja ove i u narednoj godini. Pesimizam je prvenstveno vezan za inflaciju, usporavanje rasta Kine, zbog krize tržišta nekretnina, rata u Ukrajini te s njim povezane energetske krize u Evropi", ističe Bećirović.
Dodaje da je borba protiv inflacije prioritet američkog FED-a i drugih centralnih banaka koje su na nju odgovorile rastom referentnih kamata, naročito FED.
"Restriktivna monetarna politika naravno vodi ka usporavanju rasta te se čini da sada plaćamo cijenu zaista neviđenog ekspanzivnog monetarnog odgovora na pandemiju Covid-19", smatra on.
Ocjenjuje da je, u ovom momentu, rast uveliko vezan za inflaciju, a u optimističnom scenariju je moguće da, ako se cijene stabiliziraju, centralne banke usljed pritiska berzanskih tržišta ipak zaustave rast kamata i da se za 2023. godinu ne ostvare najpesimističnije prognoze o recesiji.
Pored negativnih posljedica koje će bh. ekonomija imati s obzirom na povezanost s tržištem EU, Bećirović kao drugi važan faktor usporavanja bh. ekonomije ističe smanjenje lične potrošnje uslijed pada realne vrijednosti dohotka koji nije pratio rast inflacije.
Damir Bećirović
"Ono što očekujem, a predstavlja pozitivnu stranu, jeste činjenica da najavljeno usporavanje ekonomije ne bi trebalo dovesti do značajnijeg rasta nezaposlenosti, što je rezultat nedostatka kvalitetne radne snage na tržištu. Poslodavci će žrtvovati dio tekuće zarade kako bi sačuvali svoj tim, jer su svjesni da bi oporavak bez ključnih zaposlenika bio jako težak", zaključuje Bećirović.
Podsjećamo, Analitički tim Bloomberg Adrije uradio je regionalnu analizu u kojoj je utvrdio da, nakon odličnih rezultata privrede od početka 2021. zemlje Adria regije čeka slabljenje rasta BDP-a do kraja 2022, a posebno u 2023. godini.
Više: Zemlje regije čeka slabiji rast BDP-a u ovoj i idućoj godini
Što se tiče BiH, analitičari prognoziraju da će rast privredne aktivnosti u BiH do kraja ove godine usporiti i da će iznositi 3,5 odsto na godišnjem nivou, prvenstveno jer je potrošnja domaćinstava pod uticajem inflacije koja raste.
Više: Manja potrošnja zbog inflacije obara BDP u BiH na 3,5 odsto
"Za 2023. godinu očekujemo usporavanje BDP-a u BiH na 1,7 odsto, usljed pada ulaganja i izvoznih prilika, kako zbog nepovoljnog inostranog okruženja, koje je evidentno tokom ove godine, tako i zbog usporavanja potrošnje domaćinastava zbog konstantnog povećanja cijena", ističu analitičari.
Doznake iz inostranstva, koje nisu zanemarive u BiH, ocjenjuju kao ključni element koji sprečava značajnije usporavanje ukupne ekonomske aktivnosti.
.webp){kind=icon}
