Nakon odličnih rezultata gospodarstava od početka 2021, zemlje Adria regije čeka slabljenje rasta BDP-a do kraja 2022, a posebno u 2023, smatraju analitičari Bloomberg Adrije. Prema njihovoj prognozi, realni rast BDP-a u regiji varirat će od negativnih stopa u Sloveniji i simboličnog pada u Hrvatskoj, do blagog, jednoznamenkastog plusa u ostatku regije.
Naši analitičari ističu dva ključna faktora koji koče gospodarsku aktivnost: dugotrajnu borbu protiv izrazito visoke inflacije i geopolitičku nestabilnost kojoj se ne nazire kraj.
"Inflacija dovodi do toga da kućanstva mijenjaju svoje navike potrošnje zbog sve većih troškova života. Također, pooštravanje središnjih banaka već je dovelo do povećanja troškova financiranja, a novac će postati još skuplji tijekom 2023. To utječe i na korporativna ulaganja jer investitori sada traže veći povrat na uložena sredstva. Drugi faktor, geopolitika, povećao je neizvjesnost u cijenama i dostupnosti energije, što će smanjiti proizvodne kapacitete u najvećim europskim gospodarstvima i time dovesti do manjeg izvoza proizvođača iz jadranskih regija, koji su (ne)izravno uključeni u europske opskrbne lance", pojašnjavaju analitičari Bloomberg Adrije.
Ukratko, izvoz robe, potrošnja kućanstava i investicije ključni su čimbenici slabijeg rasta BDP-a u 2023.
Hrvatska u blagom minusu
Analitički tim Bloomberg Adrije za 2022. očekuje rast hrvatskog BDP-a od 5,8 posto na godišnjoj razini zahvaljujući snažnoj domaćoj i inozemnoj potražnji, dok u 2023. predviđaju blagi pad od -0,4 posto.
Ključni uzrok minusa bit će inflacija koja nagriza potrošačku moć kućanstava, a s druge strane, najpozitivniji utjecaj na domaću ekonomiju trebale bi imati investicije pokretane sredstvima EU.
"Čak i ako pretpostavimo nisku apsorpciju EU fondova od 50 posto, što je konzervativno u usporedbi s povijesnim prosjekom od 64 posto, to bi i dalje gospodarstvu u 2023. dalo poticaj od 2 milijarde eura putem fiksnih ulaganja", elaboriraju analitičari pa napominju da ni iz tog aspekta nije sve bajno, jer za realizaciju takvih investicija materijal, a sve više i ljudi dolaze iz uvoza.
Problemi s kojima se suočavaju Njemačka i drugi važni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske mogli bi dovesti do smanjene vanjske potražnje, a samim time i izvoza. Na tržištu rada ne bi trebalo biti većih potresa jer zbog popunjenih knjiga narudžbi i plitkog bazena radne snage naši analitičari ne vide značajan utjecaj usporavanja BDP-a na zaposlenost.
"U 2024. predviđamo ubrzanje stope rasta realnog BDP-a i rast od dva posto na godišnjoj razini, zahvaljujući oporavku potrošnje kućanstava i ubrzanju bruto investicija", ističu iz našeg analitičkog tima i dodaju kako inflaciju ove godine prognoziraju na 10,4 posto, dogodine očekuju njeno usporavanje na šest posto, a u 2024. normalizaciju uz stopu od 2,2 posto.
Otporniji smo nego 2008.
Analitičari naglašavaju da su ekonomije Adria područja strukturno puno jače i otpornije nego za vrijeme svjetske financijske krize 2008. pa stoga ne očekuju tako velik pad BDP-a. "Također, tržište rada se čini dovoljno jakim da može djelovati kao uporište pa ne očekujemo veće smanjenje broja zaposlenih. Prvenstveno zato što gospodarstva danas puno učinkovitije iskorištavaju ponudu radne snage nego prije desetak i više godina", kaže naš analitički tim.
Što se inflacije tiče, prognoziraju da će ostati vrlo visoka u 2022, nakon čega će uslijediti postupno usporavanje 2023. zbog visoke baze, dizanja kamata središnjih banaka i slabljenja domaće potražnje.
Padaju i globalne cijene robe, uglavnom zahvaljujući oporavku ponude i slabljenju potražnje na globalnoj razini.
"Inflacija će se povećati ako se domaća potražnja na kraju pokaže otpornijom od naše pretpostavke. Još jedan faktor koji bi mogao utjecati na rast inflacije je eventualno značajno povećanje geopolitičke nesigurnosti, što bi rezultiralo ponovnim pritiskom na rast cijena robe", upozoravaju.
Kamate će i dalje rasti
Po pitanju monetarne politike, smatraju da će sve središnje banke ostati u režimu povećanja kamatnih stopa i očekuju da će ECB povećati stope za ukupno 225 baznih bodova do sredine 2023.
"NBS će, prema našem mišljenju, slijediti taj primjer, uz povećanje stopa na razini od 150 baznih bodova tijekom sljedećih šest mjeseci. Narodna banka Republike Sjeverne Makedonije će povećanje od istih 150 baznih bodova postići do kraja prve polovice 2023."
Predviđaju da će se pritisak na tečaj eura u odnosu na dolar nastaviti u sljedećih nekoliko mjeseci zbog politike Feda i geopolitičkih nestabilnosti koje potiču nesklonost riziku.
"Euro bi mogao u biti početi rasti prema dolaru tek kada se prašina slegne i Fed objavi kraj svog ciklusa pooštravanja. U Hrvatskoj ne očekujemo nikakve veće političke poteze prije službenog ulaska zemalja u eurozonu početkom 2023, a time ni značajnije promjene postojeće monetarne politike", zaključuju analitičari Bloomberg Adrije.
Cijelu analizu u pdf formatu možete preuzeti na dnu teksta.
.webp){kind=icon}
