.webp){kind=icon}
BDP, inflacija, demografija i radna snaga, kretanje kamatnih stopa te investicije su teme koje su obradili analitičari Bloomberg Adrije. U narednoj godini analitičari očekuju blagi pad ukupne gospodarske aktivnosti u Sloveniji i Hrvatskoj te usporavanje rasta BDP-a u ostatku Adria regije. Prekretnica inflacije očekuje se u četvrtom tromjesečju ove godine, odnosno prvom naredne godine.
Nastavit će se trend iseljavanja radne snage iz zemalja Adria regije na Zapad. Samim tim i nedostatak kvalificirane radne snage. Analitičari predviđaju da će monetarna vlast eurozone podići stope na 2,75 posto, sa završetkom ciklusa povećanja kamatnih stopa u prvoj polovici 2023. Očekuju volatilnost različitih tipova imovine uz pad vrijednosti nekretnina u 2023. godini.
Gospodarska aktivnost
Nakon što je 2022. godinu obilježio oporavak rasta BDP-a od posljednje dvije godine pogođene COVID-om, trend gospodarske aktivnosti je usmjeren prema dolje za 2023.
"Predviđamo relativno mali pad ukupne gospodarske aktivnosti u Sloveniji, simboličan pad realnog BDP-a u Hrvatskoj i usporavanje rasta BDP-a na niske jednoznamenkaste razine, ali još uvijek pozitivne stope u ostatku Adria regije", rekli su analitičari.
Slabljenje gospodarske aktivnosti uvelike je posljedica slabljenja potrošnje. Ovaj trend je vidljiv kod kućanstava i poduzeća, usred stalnih iznenađenja zbog rasta inflacije. Inozemna potražnja još je jedan element koji pridonosi silaznom trendu BDP-a. Ona utječe ne samo na investicije nego i na izvoz.
"Srećom, gospodarstva u regiji strukturno su mnogo bolje pozicionirana nego u prethodnim gospodarskim krizama, što najbolje pokazuje porast robnog izvoza", rekli su analitičari. Dodali su da je obujam izvoza danas puno veći nego prije Svjetske financijske krize.
Slovenija izvozi 60 posto više nego 2007. godine, dok su sve ostale zemlje regije zabilježile i veći porast izvoza od toga: BiH 240 posto, Srbija 180 posto, Sjeverna Makedonija 170 posto i Hrvatska 90 posto.
Pozitivna strana priče je da nema velike potrebe za smanjenjem tereta duga – omjeri kredita i BDP-a u regiji su u području od 57 do 70 posto.
"Naš osnovni scenarij predviđa konvergenciju prema razinama razvijenijih gospodarstava u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju", dodali su. Omjer duga u Njemačkoj je 83 posto, Austriji 92 posto, Francuskoj i Španjolskoj iznad 100 posto.
Inflacija
Prekretnica za inflaciju očekuje se u četvrtom tromjesečju ove godine, kao i prvom naredne godine. U drugom dijelu 2023. godine očekuje se ozbiljno usporavanje inflatornih pritisaka.
Subvencije vlada Adria regije bi trebale prestati do proljeća 2023.
U drugom dijelu 2023. godine očekuje se ozbiljno usporavanje inflatornih pritisaka.
Ozbiljna nepoznanica za sljedeću godinu ostaje geopolitička neizvjesnost, koja može značajno promijeniti stvarni ishod inflacije u godini pred nama, ali i kasnije. Analitičari očekuju da će prosječna godišnja stopa inflacije Adria regije biti u rasponu od 8 do 13 posto u 2023. Za Sloveniju i Hrvatsku prognoziraju najniže razine unutar Adria regije, dok će Sjeverna Makedonija biti na vrhu.
"Ne vidimo postizanje ciljne granice od dva posto za stope inflacije prije 2025", rekli su analitičari. "To nepovoljno utječe na investicije, jer su ulagači manje voljni ulagati dokle god se inflatorna očekivanja ne stabiliziraju i ulagači ne budu sigurni u realne povrate na svoja ulaganja."
Demografija i radna snaga
Jedna od ključnih posljedica globalne financijske krize iz perioda 2008.-2009. bilo je brzo i značajno povećanje broja nezaposlenih. Naime, gospodarstva u regiji bila su strukturno znatno slabija, s najvećim dijelom aktivnosti usmjerenim na domaće tržište i znatnim vanjskim neravnotežama.
"Do toga je doveo brzi porast vanjskog duga, koji je pokrivao veliki uvoz robe, dok je u isto vrijeme robni izvoz bio znatno slabiji", rekli su.
Danas su lokalne ekonomije strukturno mnogo jače. Međutim, negativna demografija, odnosno iseljavanje u Zapadnu Europu, dovela je do nedostatka kvalificirane radne snage.
Kao rezultat toga, vidimo da poslodavci preferiraju "više radnika nego što je optimalno potrebno" umjesto da odmah otpuštaju trenutno nepotrebne radnike. S negativnom demografijom poslodavci misle da će im trebati puno više da pronađu potrebne radnike nakon što gospodarstvo ponovno dobije zamah.
"Kao rezultat toga, očekujemo samo blago pogoršanje stopa nezaposlenosti u 2023.", rekli su analitičari Bloomberg Adrije.
Kamatne stope
Analitičari predviđaju da će monetarna vlast eurozone podići stope na 2,75 posto (glavna refi stopa ECB-a), sa završetkom ciklusa povećanja u prvoj polovici 2023. Razlog za daljnje pooštravanje politike leži u potrebi da se obuzdaju srednjoročna inflacijska očekivanja.
Očekuje se da CPI inflacija neće pasti ispod dva posto prije 2025. "ECB će pratiti razvoj događaja u vezi s viškom likvidnosti bankovnog sustava, pri čemu će banke EMU-a vjerojatno vratiti do 1,8 bilijuna eura iz TLTRO-ova u siječnju 2023."
"To je važno radi stabilnosti financijskog sustava EMU-a, posebno ako ponovno dođe do straha od fragmentacije", dodali su.
Analitičari predviđaju da će Narodna banka Srbije (NBS) i Nacionalna banka Republike Sjeverne Makedonije (NBRNM) podizati stope prema 5,5 posto, odnosno 5,25 posto.
"Što se tiče izgleda kamatnih stopa, predviđamo da će šestomjesečni Euribor porasti na tri posto u sljedećih nekoliko mjeseci, prateći u potpunosti pooštravanje ECB-a", rekli su.
Na potražnju za kreditima utjecat će i opće slabljenje gospodarske aktivnosti, čime će se ublažiti neki uzlazni pritisci kamatnih stopa.
Gdje investirati
Analitičari očekuju da će cijene nekretnina pasti za najmanje 10 posto u 2023. godini. Vjeruju da su glavni pokretači takvih kretanja agresivna povećanja stopa središnjih banaka, recesijsko okruženje i inflacija.
"Stambeni krediti postaju skuplji, s našim mišljenjem o šestomjesečnom porastu Euribora prema tri posto kao ključnom mjerilu", dodali su.
U financijskim tržištima bit će više naglašena volatilnosti tijekom većeg dijela 2023.
Analitičari očekuju da će cijene nekretnina pasti za najmanje 10 posto u 2023. godini. (Depositphotos)
U volatilnom okruženju fokus investitora bit će više na kreditnoj rizičnosti izdavatelja, što znači da će ulagači preferirati izloženosti u izdanjima bolje kreditne kvalitete, prvenstveno investicijske razine kreditnih rejtinga. Analitičari očekuju da će koristi imati izdavatelji iz sektora manje ovisnih o cikličkim trendovima te onima sa snažnim regulatornim okvirom (npr. financijski sektor, telekomunikacije).
S druge strane, proizvođači u cikličkim industrijama i sektorima proizvodnje diskrecijskih potrošačkih dobara bit će pod pritiskom. Ciklički proizvođači i diskrecijska prava potrošača bit će pod pritiskom.
"Što se tiče procjena dionica, smatramo da su slovenske dionice podcijenjene i pozicionirane za potencijal rasta tijekom razdoblja oporavka sklonosti riziku, s prosječnim P/E omjerom među najnižima u CESEE, pa čak i ostatku Europe", rekli su analitičari. "Postoji potencijalna precijenjenost dionica u Hrvatskoj, BiH i Sjevernoj Makedoniji, budući da su P/E omjeri tamo mnogo viši nego u ostatku CESEE, ali i na mnogim drugim dionicama tržišta u razvoju diljem svijeta."
Ipak, sve dok nema značajnog povećanja obujma trgovanja na lokalnim burzama, analitičari ne očekuju da će značajniji pomaci cijena odražavati pravednije određivanje cijena.
