SAD su uzdrmale energetska tržišta kada su 22. oktobra uvele sankcije protiv dve najveće ruske naftne kompanije. U fokusu je sada pitanje kako će globalna ponuda i cijene nafte reagovati nakon što su mjere stupile na snagu 21. novembra.
Ruski izvoz, što čini oko 7,4 miliona barela dnevno, prema Međunarodnoj agenciji za energiju čini približno sedam odsto globalne potrošnje sirove nafte i derivata. Najnovije kaznene mjere protiv Rosnjefta i Lukoila, u kombinaciji sa sankcijama uvedenim ranije ove godine, znače da su firme koje otpremaju većinu moskovske nafte na inostrana tržišta sada stavljene na crnu listu.
Indija i Kina trenutno su najveći kupci ruske sirove nafte. Do 24. oktobra, uvozile su skoro 3,4 miliona barela dnevno. Nakon što je Washington najavio sankcije, indijske rafinerije nagovijestile su da će obustaviti većinu kupovine, mada se do sada prodaja samo usporila, a nije stala. Ako Indija to sprovede, Rusija će se teško izboriti za nove kupce. Ostaje nejasno da li je Kina spremna da kupuje više, državni kupci su već otkazali neke narudžbine.
Mjere vjerovatno neće odmah izvršiti dovoljan pritisak na predsjednika Vladimira Putina da okonča rat u Ukrajini.
Ipak, potpuni bojkot ruske nafte od strane Indije i Kine bez dileme bi pojačao konkurenciju za naftu drugih proizvođača i pogurao cijene naviše. Naftni berzansi u zemljama Bliskog istoka snažno su porasli dan nakon objave sankcija, što ukazuje na jaču potražnju za njihovom naftom.
Šta je tačno uvedeno
Ministarstvo finansija SAD uvelo je sankcije ruskim naftnim gigantima Rosnjeft PJSC i Lukoil PJSC, kao i svim entitetima u kojima imaju direktno ili indirektno vlasništvo od najmanje pedeset odsto, zbog njihovog poslovanja u energetskom sektoru Rusije.
Zbog toga je svim američkim i u SAD registrovanim kompanijama i pojedincima zabranjeno bilo kakvo poslovanje sa sankcionisanim entitetima. I neamerički akteri mogu biti kažnjeni ukoliko se utvrdi da posluju sa Rosnjeftom, Lukoilom ili njihovim podružnicama. Ministarstvo finansija navelo je da transakcije sa ove dvije kompanije moraju biti okončane do dvadeset prvog novembra.
Prethodna administracija Bidena već je u januaru sankcionisala dvije ruske naftne kompanije: Gazprom Neft PJSC i Surgutneftegas PJSC. Evropska unija je dvadeset trećeg oktobra, u posebnom potezu, zabranila poslovanje sa Rosnjeftom i ruskim energetskim gigantom Gazprom Neftom.
Kupci i trgovci nafte širom svijeta često nemaju alternativu osim da izbjegavaju sankcionisane kompanije, s obzirom na to da se veliki dio globalne trgovine oslanja na bankarske, trgovačke i osiguravajuće usluge iz SAD i EU.
Zašto su sankcije uvedene
Ministarstvo finansija saopštilo je da su sankcije odgovor na odbijanje Vladimira Putina da okonča rat u Ukrajini. Cilj je smanjenje prihoda od nafte i gasa, koji čine oko četvrtinu ruskog federalnog budžeta, i time iscrpljivanje sredstava koja Kremlju omogućavaju da produžava sukob.
Bloomberg
Predsjednik SAD-a Donald Trump obećao je da će rat okončati u roku od 24 sata po povratku u Bijelu kuću, ali sukob traje uprkos postojećim kaznenim mjerama. Najnovije sankcije predstavljaju prvi direktan udar njegove administracije na ruski naftni sektor i označavaju zaokret u pristupu.
Šta je cilj novih sankcija
Američka vlada je uglavnom izbjegavala direktne udare na ruske naftne kompanije i umjesto toga se oslanjala na neuobičajeni mehanizam cjenovnog plafona, uveden pod Bidenom. Cilj tog pristupa bio je da se ograniče energetski prihodi Kremlja, ali bez potpunog poremećaja globalne ponude ruske nafte i mogućeg cjenovnog šoka.
Plafon, uveden 2022. godine od strane G7, EU i Australije, postavio je maksimalnu cijenu ruske sirove nafte od 60 dolara po barelu, uz kasnije uvedene limite za derivate. Kupci koji plate više od te cijene gube pristup ključnim uslugama poput brodarstva, osiguranja i finansiranja iz Zapadne Evrope i SAD. Većini evropskih zemalja uvoz ruske nafte brodovima ionako je zabranjen bez obzira na cijenu, mada dio ruske nafte i dalje indirektno stiže u Evropu kroz derivate prerađene u trećim zemljama.
Zapadne zemlje su takođe sankcionisale entitete u trećim zemljama uključene u trgovinu ruskom naftom. Kazne su pogodile stotine tankera i njihove vlasnike i operatere, kao i pojedine inostrane kupce, među kojima su indijska Nayara Energy Ltd. koja je dijelom u vlasništvu Rosnjefta i kineska Shandong Yulong.
Ipak, iako ruski izvoz često padne prvih nedjelja nakon uvođenja sankcija, obično se oporavi kako se logistički akteri prilagođavaju. "Senka flota" starijih tankera prevozi rusku sirovu naftu uz paralelnu bankarsku i lučku infrastrukturu.
Uprkos cjenovnom plafonu i sankcijama, Kina i Indija, inače dva najveća svjetska uvoznika, intenzivno kupuju rusku sirovu naftu brodovima, ukupno oko 2,8 miliona barela dnevno. Kina dodatno prima oko 800.000 barela dnevno putem naftovoda. Ruske pomorske isporuke sada su ponovo blizu nivoa od prije više od dvije godine.
Bloomberg
Usljed pada cijena nafte posljednjih mjeseci, EU i Velika Britanija snizile su sopstveni cjenovni plafon. SAD to nisu učinile, a administracija Donalda Trumpa praktično nikada nije koristila plafon kao alat za dodatne kaznene mjere.
Kako će nove sankcije utjecati na Rusiju
Već postoje znaci da mjere daju rezultate. Pomorske isporuke ruske sirove nafte su u padu, što dodatno pogoršava pad cijena nafte u zemlji i smanjuje prihode Kremlja na najniži nivo u dvije i po godine, na oko 1,2 milijarde dolara nedjeljno.
Najnovije sankcije povećavaju rizik da će bilo ko u ruskom snabdjevačkom lancu imati posla sa barelovima iz sankcionisanih kompanija. Iako ruski zvaničnici ne potcjenjuju mjere, izrazili su uvjerenje da će zemlja pronaći načine da ublaži uticaj. Mnogo toga zavisi od toga da li će prvobitne projekcije indijskih rafinerija, da drastično smanje uvoz, biti tačne i da li će druge zemlje biti previše oprezne zbog sankcija da bi uskočile kao alternativni kupci.
Kako će sankcije utjecati na Indiju
Indija je već smanjila kupovinu ruske nafte za isporuke u decembru. Većina rafinerija u zemlji saopštila je da nakon perioda obustave više neće preuzimati rusku naftu. Preostale kompanije vjerovatno će razmotriti kupovinu od prodavaca koji nisu sankcionisani.
Administracija Donalda Trumpa ranije je uvela kaznene tarife Indiji zbog njenih kupovina ruske nafte. Smanjen uvoz mogao bi pomoći u trgovinskom dogovoru kojim bi se olakšale te tarife.
Reliance Industries Ltd. saopštila je da će prestati sa preradom ruske nafte u dijelu svoje ogromne rafinerije u Jamnagaru. Dio rafinerije fokusiran na izvoz, koji čini oko polovine kapaciteta od 1,4 miliona barela dnevno, primio je posljednju pošiljku ruske sirove nafte dvadesetog novembra, navodi se u saopštenju kompanije.
Šta će Kina učiniti
Nije jasno kako će najveća svjetska kupovina nafte i najveći kupac ruske nafte reagovati na nove sankcije SAD.
Kina do sada nije bila pogođena Trumpovim prijetnjama sekundarnim tarifama na kupovinu ruske nafte, za razliku od Indije. Peking izgleda ohrabren uspjehom u deskalaciji trgovinskog sukoba sa Washingtonom, tokom kojeg je Trump kratko uveo tarife od 145 odsto na kinesku robu.
Bloomberg
Ipak, iako su veze između Pekinga i Moskve bliske, nije sigurno da li će Kina biti spremna da preuzme dodatne količine ruske nafte koje Indija odbije. Kineska ekonomija usporava, zalihe sirove nafte su već visoke, a raznovrsnost snabdijevanja je dugo bila prioritet.
Većina ruske nafte namijenjene Indiji dolazi brodovima. Teško je preusmjeriti te isporuke ka Kini ako međunarodni trgovci, brodarske firme i banke odbiju da učestvuju iz straha od sankcija.
Jedna opcija mogla bi biti korišćenje iste "mračne flote", senka bankarskih mreža i lučke infrastrukture koju su trgovci koristili za prevoz sankcionisane iranske nafte ka privatnim kineskim rafinerijama, ovaj put za kupovinu ruske pomorske sirove nafte i naftnih derivata.
.webp){kind=icon}
