Američka je vlada potresla energetska tržišta kada je 22. oktobra uvela sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama. Sada su sve oči uprte u to kako će te sankcije utjecati na opskrbu i cijenu nafte diljem svijeta.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, ruski izvoz - oko 7,3 miliona barela dnevno - čini približno sedam posto globalne potrošnje sirove nafte i rafiniranih derivata. Najnovije sankcije protiv Rosnefta i Lukoila, zajedno s onim uvedenim ranije ove godine, znače da su kompanije koje izvoze većinu ruske nafte na inozemna tržišta sada na crnoj listi.
Indija i Kina trenutno su najveći kupci ruske nafte, s gotovo 3,6 miliona barela dnevno. Indijske rafinerije poručile su da očekuju zaustavljanje gotovo svih kupovina ruske nafte. Ako se to dogodi, Rusiji će biti teško pronaći alternativne kupce. Nije jasno hoće li Kina biti spremna kupovati više - državni kupci ondje već su otkazali neke pošiljke.
Ove mjere vjerovatno neće odmah stvoriti dovoljno pritiska na predsjednika Vladimira Putina da prekine rat u Ukrajini. No potpuni bojkot ruske nafte od Indije i Kine bez sumnje bi pojačao konkurenciju za naftu drugih proizvođača, potiskujući cijene prema gore. Naftni indeksi na Bliskom istoku naglo su porasli dan nakon objave sankcija, što upućuje na veću potražnju za njihovom naftom.
Vladimir Putin | Bloomberg
Što donose nove sankcije?
Američko ministarstvo finansija saopćilo je da uvodi sankcije dvjema ruskim naftnim kompanijama – Rosneft PJSC i Lukoil PJSC – kao i svim subjektima u kojima one imaju direktan ili indirektan udio od 50 posto ili više, zbog poslovanja u ruskom energetskom sektoru.
Kao rezultat, svim američkim tvrtkama i pojedincima zabranjeno je poslovati s navedenim subjektima, a i neameričke kompanije riskiraju kazne ako budu zatečene u poslovanju s Rosneftom, Lukoilom ili njihovim podružnicama. Transakcije s tim kompanijama moraju biti okončane do 21. novembra, navodi Ministarstvo finansija.
Bivša administracija Joea Bidena već je u januaru sankcionirala dvije ruske naftne kompanije, Gazprom Neft PJSC i Surgutneftegas PJSC. U zasebnom potezu 23. oktobra Evropska unija objavila je zabranu poslovanja s Rosneftom i Gazprom Neftom.
Kupci i trgovci naftom diljem svijeta mogli bi imati malo izbora u izbjegavanju sankcioniranih kompanija, s obzirom na to da veliki dio globalne trgovine ovisi o bankarskim, trgovačkim i osiguravateljskim uslugama koje pružaju institucije iz SAD-a i EU-a.
Zašto su uvedene sankcije?
Ministarstvo finansija navelo je da su sankcije odgovor na Putinovo odbijanje da okonča rat u Ukrajini. Cilj je ograničiti prihode od nafte i plina, koji čine oko četvrtinu ruskog državnog budžeta, i time iscrpiti sredstva potrebna za nastavak sukoba.
Donald Trump | Bloomberg
Američki predsjednik Donald Trump obećao je okončati rat u roku od 24 sata nakon povratka na vlast, no sukob se nastavlja unatoč postojećim američkim kaznenim mjerama. Ove najnovije sankcije predstavljaju prve direktne mjere njegove administracije protiv ruskog naftnog sektora, što označava promjenu pristupa.
Zašto nove sankcije?
SAD je do sada uglavnom izbjegavao direktne sankcije ruskim naftnim kompanijama, umjesto toga koristeći mehanizam ograničenja cijene, uveden pod Bidenom. Cilj tog mehanizma bio je ograničiti prihode Kremlja, a istovremeno spriječiti nagli pad ponude ruske nafte koji bi mogao izazvati globalni cjenovni šok.
Ograničenje, uvedeno 2022. od skupine G7, EU-a i Australije, postavilo je maksimalnu cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu te kasnije uključilo i rafinirane derivate. Kupci koji plaćaju iznad te cijene gube pristup ključnim zapadnim uslugama poput brodarstva, osiguranja i finansiranja. Većina evropskih zemalja također ne smije uvoziti rusku morsku naftu, neovisno o cijeni, iako dio ruske nafte indirektno ulazi u Evropu kroz rafinirane proizvode drugih zemalja.
Zapadne zemlje ciljale su i subjekte iz trećih država uključene u trgovinu ruskom naftom. Sankcionirano je stotine tankera i njihovih vlasnika, uključujući i indijsku Nayara Energy Ltd., djelomično u vlasništvu Rosnefta, te kinesku rafineriju Shandong Yulong.
Unatoč sankcijama, ruski izvoz nafte često se oporavi nakon kratkotrajnog pada jer se logistički lanci prilagode. "Sjena flota" starih tankera prevozi rusku naftu, uz podršku paralelnih bankarskih i lučkih mreža.
Kina i Indija i dalje kupuju rusku naftu morskim putem po stopi od 2,8 miliona barela dnevno, dok Kina dodatno prima oko 800.000 barela dnevno putem cjevovoda. Isporuke ruske nafte morskim putem sada su blizu nivoa zabilježenih prije više od dvije godine.
Kako će sankcije utjecati na Rusiju?
Otpornost ruskog izvoza nafte pomogla je ublažiti učinak nižih cijena nafte na ruske finansije ove godine. Prema izračunima Bloomberga, ruski morski izvoz dosegnuo je 11-mjesečni vrhunac od 1,5 milijardi dolara sedmično u razdoblju koje je završilo 19. listopada.
Nove sankcije povećavaju vjerovatnoću da će bilo koji sudionik u lancu snabdijevanja rukovati barelima iz sankcioniranih entiteta. Iako ruski dužnosnici ne ignoriraju nove sankcije, izražavaju uvjerenje da će zemlja pronaći načine da ublaži njihov učinak. Puno će ovisiti o tome hoće li se predviđanja indijskih rafinerija pokazati tačnima i hoće li druge zemlje biti previše oprezne da uskoče kao alternativni kupci.
Trumpova sklonost nepredvidivoj politici i činjenica da postoji prijelazno razdoblje prije nego što sankcije stupe na snagu znači da bi kupci nafte mogli privremeno zauzeti stav čekanja.
Bloomberg
Kako će sankcije utjecati na Indiju?
Predstavnici nekoliko velikih indijskih rafinerija rekli su Bloombergu da je gotovo nemoguće nastaviti kupovati rusku naftu. Indijska je vlada ranije tvrdila da ima pravo kupovati rusku naftu jer je to dopušteno u okviru ograničenja cijene, za razliku od iranske ili venezuelanske, koja je potpuno zabranjena američkim sankcijama.
Trumpova je administracija uvela kaznene carine Indiji zbog kupnje ruske nafte, a smanjenje uvoza moglo bi pomoći u sklapanju trgovinskog dogovora kojim bi se te carine ublažile.
Šta će učiniti Kina?
Nije jasno kako će Kina, najveći svjetski uvoznik nafte i najveći ruski kupac, reagirati na nove američke sankcije.
Kina zasad nije bila izložena Trumpovim prijetnjama sekundarnim carinama, za razliku od Indije. Peking se osjeća ohrabreno uspjehom u ublažavanju trgovinskog rata s Washingtonom, tokom kojeg je Trump nakratko uveo carine od čak 145 posto na kinesku robu.
Iako su veze između Pekinga i Moskve bliske, nije sigurno da će Kina željeti preuzeti dodatne količine ruske nafte koje Indija odbije. Ekonomija joj usporava, zalihe nafte su već visoke, a diverzifikacija izvora snabdijevanja ostaje dugogodišnji prioritet.
Većina ruske nafte namijenjene Indiji dolazi morskim putem, što bi moglo otežati njeno preusmjeravanje prema Kini ako međunarodni trgovci, brodarske kompanije i banke odbiju učestvovati u poslu zbog straha od sankcija.
Jedna od mogućnosti mogla bi biti korištenje iste "tamne flote", paralelnih bankarskih mreža i lučke infrastrukture koju trgovci koriste za transport sankcionirane iranske nafte kineskim privatnim rafinerijama - ovaj put za rusku naftu i derivate.
.webp){kind=icon}
