Rizik od građanskih nemira raste širom svijeta dok se razvijene zemlje i tržišta u razvoju podjednako bore sa rastućom inflacijom i prevratima pogoršanim ruskom invazijom na Ukrajinu, navodi se u izvještaju Verisk Maplecroft.
Od 198 zemalja praćenih u Indeksu građanskih nemira, 101 je pokazala rastući rizik u trećem kvartalu 2022. godine, prema istraživanju koje je prikupila ova obavještajna firma. To je najveće povećanje od kada je rangiranje razvijeno 2016. godine, pokazalo je istraživanje.
Potencijal za nemire raste širom Evrope, koja se priprema za dugu zimu energetskih poremećaja zbog rata u Ukrajini - kao i u zemljama u razvoju, gde su skokovi cijena osnovnih namirnica izazvali zabrinutost zbog globalne krize hrane. Prijetnja će rasti u narednim mjesecima, kažu istraživači.
Naročito u razvijenim zemljama, građanski nemiri mogu imati oblik demonstracija i radničkih štrajkova sa potencijalom da pokidaju društveno tkivo nacija.
"Ovo su značajni događaji u smislu ometanja svakodnevnog života", rekla je u intervjuu Jimena Blanco, glavni analitičar kompanije Verisk Maplecroft. Na tržištima u razvoju, najgori scenariji mogu uključivati "nerede, pljačku, čak i pokušaje rušenja vlade", rekla je ona.
Globalna inflacija će se vjerovatno zadržati mjesecima, bez izgleda da se vrati na nivoe prije dvostrukih šokova pandemije Covid 19 i rata u Ukrajini - čak i ako se inflacija potrošačkih cijena donekle smanji u drugoj polovini.
Što se tiče građanskih nemira, dok su istraživači Veriska predvideli povećanje rizika u 2020. godini, skok koji je pokazalo istraživanje bio je daleko gori od prvobitno predviđenog, navodi se u izvještaju. Nivoi inflacije znače da je skoro polovina zemalja u indeksu kategorisana kao "visoki" ili "ekstremni" nivoi rizika.
Sve veći potencijal nemira vjerovatno će se riješiti samo bitnijnim smanjenjem cijena hrane i energije, pokazuje izvještaj. Ali vrijeme je takođe faktor, posebno u Evropi, gde bi hladna grijna sezona pogoršala energetsku krizu na kontinentu.
Bogate nacije, kao što je Njemačka, gdje se izgledi za nestašicu energije pretvorili u sve veće račune za gas i struju, kao i aveti nestanka struje, pokazuju porast. Čak je i Švicarska, gde je inflacija na najvišem nivou u posljednje tri decenije, a zvaničnici upozoravaju na zadržavanje visokih cijena, zabilježila rast nemira, pokazalo je istraživanje.
Vruće tačke među zemljama u razvoju uključuju Šri Lanku, gdje su rasprostranjeni protesti zbog nestašice goriva i lošeg upravljanja srušili vladu ove godine, dok zemlja pregovara o spasavanju sa MMF-om. Alžir, gdje je prihod od gasa spriječio smanjenje potrošnje, pokazao je najveći potencijal rizika u narednih šest mjeseci, kažu istraživači.
Mnoge nacije koje su mogle da podrže svoje ekonomije kroz pandemiju sada se bore da održe socijalnu potrošnju. Među njima su Egipat, Bolivija, Filipini, Srbija, Zimbabve i Bosna i Hercegovina.
Indeks je izveden iz niza anketa koje procenjuju faktore kao što su inflacija, mehanizmi za prevazilaženje sukoba i uticaj nemira.