Kada govorimo o rastu kamatnih stopa, prvo na šta pomislimo s dozom nelagodnosti su krediti. Ali ususret danu štednje, pažnju usmjeravamo ka štednji i tome koliko se može zaraditi ako odlučimo da dio svojih sredstava parkiramo u banke na određeno vrijeme.
U nastavku se osvrćemo i na trendove u štednji u regionu, pogotovo nakon turbulentnog perioda različitih signala kada govorimo o štednji – s jedne strane potrošači su prošli kroz ciklus visoke inflacije i rasta troškova života, ali s druge strane rasta plata i penzija i poboljšanja na tržištima rada.
Kamatne stope na depozite su takođe pratile rast kamata u prethodnim periodima, ali ne u istoj mjeri. Najveća prepreka je bila dobra likvidnost bankarskih sektora, pa ni banke nisu imale potrebu da nude atraktivne kamate na štednju kako bi privukle dodatna sredstva.
Prema najsvježijim podacima koji se odnose na nove štedne depozite, najbolje je štedišama u Srbiji, koji u prosjeku oročavaju svoj novac po najvećim kamatnim stopama.
U Sloveniji i Hrvatskoj su stope i u 2019. i u 2024. bile niže, jednostavno zbog generalno nižih kamatnih stopa koje se bilježe u ovim zemljama. Dodatan faktor kod ostatka regiona (Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije) jeste i valuta u kojoj se štedi. Kamate su u korist domaće valute, pa se u Sjevernoj Makedoniji u denarima može uštedjeti po kamati većoj za oko jednog procentnog poena u odnosu na devize.
U Srbiji je kamata na dinarsku štednju čak 1,5 p. p. veća u odnosu na deviznu, a u prilog dinarskoj ide i povoljan poreski tretman dinarske štednje. Kod Bosne i Hercegovine je razlika znatno manja i irelevantna ako imamo u vidu prirodu valutnog odbora kao režima deviznog kursa. Uprkos tome što su kamatne stope porasle, i dalje je najveći dio depozita neoročen.
Ako pogledamo koliko novca zapravo stanovništvo drži na svojim računima, u posljednjih 10 godina vidimo rastući trend depozita u svim zemljama u regionu.
Posljednjih nekoliko godina je posebno zanimljivo, posmatrano iz makroekonomske perspektive. Najprije je trend rasta ubrzao za vrijeme pandemije, pogotovo jer je kretanje bilo ograničeno, pa je samim tim i potrošnja bila manja, a zarade su više ostajale na računima. Nakon toga je uslijedila kriza troškova života usljed visokih stopa inflacije, pogoršanje potrošačkog sentimenta, što je utjecalo na pojačanu opreznost u potrošnji i sklonost štednji.
Međutim, u jednačinu se ubrzo uključuju i rastuće zarade, koje su vrlo kratko gubile trku s inflacijom, i u toku 2023. i 2024. nastavljaju trend realnog rasta i podržavaju rast depozita. Hrvatska je tek zanimljiv primjer, budući da je skok depozita stanovništva prethodio ulasku u evro zonu, kao i da je jedan dio sredstava stanovništva posljednje dvije godine uloženo u državne narodne obveznice, koje su upravo i zamišljene kao alternativa bliska štednji budući da nosi nizak rizik.
Međutim, kretanje oročenih depozita je imalo suprotan dugoročan trend, kako su kamatne stope bile niže i nestimulativne. Tek s rastom kamatnih stopa možemo vidjeti da je određeni broj klijenata ipak odlučio da te povećane stope iskoristi i da svoj novac prebaci na oročenje, što od 2023. vidimo kod svih zemalja u regionu.
Očekujemo da kamatne stope na depozite počnu postepeno da se smanjuju, u skladu s generalnim trendom smanjenja kamatnih stopa i u uslovima dalje prisutnih viškova likvidnosti u bankarskim sistemima. U skladu s tim, očekujemo da i rast oročene štednje uspori, ali će štednja imati tendenciju rasta, budući da će kamatne stope ipak neko vrijeme ostati na povišenim nivoima u odnosu na primjer na 2019, čime će se štedišama isplatiti da svoja oročenja obnavljaju i uvećavaju.
.webp){kind=icon}
