Osim ako ne bude određenih velikih inflatornih šokova, izvjesno je da je proces podizanja kamatnih stopa završen, a iduće godine možemo da očekujemo da i Evropska centralna banka (ECB) i američke Federalne rezerve (Fed) počnu da snižavaju kamatne stope, kaže za Bloomberg Adriju izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) Management Solutions Dragan Kajkut.
Koliko dugo će centralne banke držati kamatne stope na trenutnim nivoima, odnosno kada će se desiti prvo smanjenje kamatnih stopa, Kajkut ističe da zavisi od kretanja inflacije, s jedne strane, i kretanja privrednih aktivnosti, s druge strane.
"Vidjeli smo da je inflacija u Evrozoni u novembru bila 2,4 odsto, što je dosta blizu ciljane stope inflacije od dva odsto. Maloprodajne cijene u SAD-u su u oktobru porasle 3,2 odsto na godišnjem nivou i to je, takođe, relativno prihvatljiv nivo inflacije. Cijene nafte su u padu već skoro tri mjeseca i pored nastojanja članica OPEC-a da smanjenjem proizvodnje stabilizuju, odnosno podignu cijene nafte, tako da se čini da inflatorni pritisci jenjavaju i sa te strane", pojašnjava Kajkut.
Dragan Kajkut (Management Solutions)
Kada uzmemo u obzir sve navedene podatke koji govore o kretanju inflacije, Kajkut zaključuje da nema razloga za daljnje povećanje kamatnih stopa.
"Kada pogledamo kretanje BDP-a u SAD-u i Evrozoni u trećem kvartalu ove godine, vidimo snažan rast u SAD-u od 5,2 odsto na godišnjem nivou, dok je BDP Evrozone porastao za svega 0,1 odsto na godišnjem nivou, a u odnosu na drugi kvartal ove godine imao je čak blagi pad", ističe Kajkut.
Na osnovu tih podataka, on očekuje da će ECB prva krenuti u snižavanje kamatnih stopa, možda čak i u prvom kvartalu iduće godine, ako to dozvole inflatorna kretanja i očekivanja.
S druge strane, imajući u vidu ipak nešto veću stopu inflacije u SAD-u, kao i bolje stanje ekonomije, smatra da bi Fed mogao početi proces snižavanja kamatnih stopa najranije krajem prvog polugodišta iduće godine, a izglednije je da će to biti tek u drugoj polovini 2024. godine.
Više:
ECB napravila pauzu, kamatne stope ostaju na istorijskom maksimumu
Euribor počeo da pada: Kakve nas kamate očekuju 2024. godine?
"Kada govorimo o odlukama Feda i ECB-a i uticaju na domaće tržište, prirodno je da kretanja u zemljama Evrozone i odluke ECB-a imaju veći uticaj na nas u odnosu na kretanja u SAD-u, s obzirom na to da su naši najznačajniji trgovinski partneri zemlje Evrozone. Borba protiv inflacije i podizanje referentnih kamatnih stopa doveli su do usporavanja ekonomske aktivnosti u Evrozoni i to je ono što donekle može da nas brine. Takođe, ono što je zabrinjavajuće jeste rast troškova zaduživanja koji se desio u prethodnom periodu, a bojim se će troškovi zaduživanja i traženi prinosi kod budućih emisija državnih obveznica da ostanu visoki čak i kad dođe do smanjenja referentnih kamatnih stopa u Evrozoni", navodi Kajkut.
Šuput: Ocjenjujemo da će šestomjesečni Euribor do kraja 2024. pasti ispod 2,5 odsto
Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput ukazao je na pad šestomjesečnog Euribora.
"Restriktivna monetarna politika ECB-a doprinijela je padu. Teško je davati prognoze, ali ocjenjujemo da će šestomjesečni Euribor do kraja naredne godine sići na nivo ispod 2,5 odsto, možda čak i na dva odsto, što znači da krediti treba da budu jeftiniji", rekao je Šuput.
Srđan Šuput (ABRS)
Usljed rasta Euribora u prethodnom periodu, dodao je, došlo je i do povećanja kamatnih stopa na štednju građana.
"Da li će odmah iduće godine ili 2025. godine doći do korekcije kamatnih stopa na kredite, zavisi od razlike između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa. Jako je dobro da je Euribor počeo da pada, inflacija je pala. Očekujem od polovine naredne godine da ćemo imati mnogo bolju stabilizaciju šestomjesečnog Euribora, što znači da će banke, koje su povećale kamate klijentima, na 31. mart i 30. septembar iduće godine imati obavezu da smanje te kamatne stope", istakao je Šuput.
Bloomberg Terminal
Bankarima unutrašnje tržište diktira dinamiku smanjenja kamata
Predsjednik Uprave Naše banke Dejan Vuklišević procjenjuje da će, definitivno, s krajem prvog kvartala 2024. godine doći do određenog smanjenja referentnih kamatnih stopa.
"Procjena je da Fed i ECB neće povećavati vrijednosti kamatnih stopa u narednom periodu. Smatram da će se tendencija smanjenja dešavati postepeno. Da li će kamate doći na nivo od prije krize koja se desila, to ne mogu procijeniti, niti mogu da kažem na kojem nivou će biti, ali definitivno svi očekujemo smanjenje u 2024.", poručio je Vuklišević.
Dodaje da je banka kojom rukovodi ponudila prilično visoku kamatu na oročene depozite, ali za kraći period, jer žele da budu spremni da u kraćem roku adekvatno reaguju u dijelu prikupljanja sredstava.
"Zakucati vrijednosti na izvore na duži period moglo bi u budućnosti da dovede do izuzetnog povećanja neprofitabilnog dijela kreditnog portfolija u odnosu na izvore. Zbog toga smo na kraće rokove dali više kamate kako bismo održali likvidnost i ispratili ono što tržište radi. To je naša poslovna odluka, a kako se kreće posljednjih dana, smatramo da je dobra", kaže Vuklišević.
Dejan Vuklišević (Bloomberg Adria)
Dodaje da je to bitno, jer ako odluče da znatno više plaćaju izvor sredstava u odnosu na prije godinu dana, na duži rok, biće primorani da u narednom periodu zadrže prilično visoke aktivne kamate, odnosno kamate na kredite.
"Trendovski, pratićemo šta se dešava vani, ali unutrašnje tržište diktiraće ukupnu dinamiku jer su plasmani vezani u većini za unutrašnja sredstva", navodi Vuklišević.
Podsjećamo, Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država su na posljednjem sastanku ove godine odlučile da ne mijenjaju kamatne stope, pa je referentna cijena zaduživanja ostala na 22-godišnjem maksimumu od 5,5 odsto.
Evropska centralna banka (ECB) je slijedila primjer svojih kolega iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Švajcarske, pa je na sastanku održanom u četvrtak svoje cijene zaduživanja ostavila nepromijenjenim.
.webp){kind=icon}
