I ovog puta američke Federalne rezerve i Evropska centralna banka ostavili su kamatne stope nepromijenjenima. Referentna cijena zaduživanja u SAD-u ostala je na 22-godišnjem maksimumu od 5,5 posto. Nakon odluke ECB, kamatna stopa na depozite ostat će četiri posto, na glavne operacije refinansiranja 4,5 posto, a na marginalne kreditne olakšice 4,75 posto. Istu odluku donijele su i centralne banke Švicarske i Velike Britanije.
Euribor je od sredine septembra pao ispod četiri posto, što je rezultat sve većeg broja prognoza da će zvaničnici popustiti monetarnu politiku. U narednoj godini investitori svakako očekuju zaokret monetarne politike. Ključno je pitanje hoće li podaci o inflaciji u idućim mjesecima dopustiti donositeljima odluka da promijene smjer dovoljno brzo i izbjegnu recesijska kretanja. Analitičari smatraju da eurozona neće izbjeći prvu recesiju nakon početka pandemije jer u četvrtom kvartalu ekonomija smanjuje drugi kvartal zaredom. Slabost predvodi Njemačka, najveća ekonomija Evrope koja se bori osloboditi od proizvodne krize. U prilog tome govori i posljednja vijest o planiranim otpuštanjima u kompaniji Bosch, između ostalog i zbog smanjenja narudžbi. Također je i industrijska proizvodnja eurozone pala na najniži nivo od 2020. godine.
Bloomberg
A zemlje Adria regiona su prema svemu sudeći uspješno izbjegle recesiju. Javne investicije su podstakle ekonomsku aktivnost, a likvidnost banaka pomogla je da kamatne stope ne rastu mnogo, naveli su u svojoj posljednjoj analizi analitičari Bloomberg Adrije. Kada je riječ o investicijama, projekti povezani s održivošću i smanjenjem emisija ugljendioksida, kao i s energetskom efikasnošću, odnosno sve usmjereno na carbon offset, u fokusu je investitora i taj trend će biti zastupljen i u idućim godinama prilikom odlučivanja o ulaganju u small cap i startup kompanije.
Povećanja minimalne plate neće biti u skorije vrijeme, ali Vlada FBiH donijela je Uredbu kojom se poslodavcima omogućava da radnicima do 30. juna 2024. godine isplate dvije prosječne plate bez plaćanja poreza. Još jedna pomoć radnicima, ali i svim građanima jeste akcija "Zaključavamo cijene" u FBiH, u kojoj će cijene 40 prehrambenih i higijenskih proizvoda u velikim trgovačkim lancima koji su se odlučili na učešće u toj kampanji biti zaključane do 15. marta 2024.
Iako se ni sa dvije prosječne plate ne mogu pokriti troškovi potrošačke korpe koja je u novembru iznosila 2.955,10 KM, građani BiH uspijevaju nešto i uštedjeti. Tako je u oktobru nastavljen rast depozita koji su dosegli 30,88 milijardi KM, od čega se 11,7 milijardi odnosi na depozite stanovništva. Istovremeno raste i kreditna aktivnost, te su tako ukupno plasirani krediti iznosili 23,18 milijardi KM.
Vlada FBiH ograničila je rast cijena električne energije za privredu na 20 posto, a poslodavci poručuju da bi ovo ograničenje, a u suštini, povećanje cijene električne energije moglo dovesti do pada privredne aktivnosti u narednoj godini. Metalska i elektro industrija se i u ovoj godini suočila sa stagnacijom i padom poslovanja, a ukoliko bi došlo do dodatnog pogoršavanja situacije na tržištu EU i ne bude pravovremenih mjera, neminovna će biti otpuštanja radnika i gašenje pogona.
Nisu zadovoljni ni privrednici u Republici Srpskoj, koji su zatražili dodatnih 30 miliona KM u Budžetu za 2024. godinu, a premijer RS Radovan Višković im je odgovorio da RS u privredu godišnje ulaže 420 miliona KM i da će taj iznos biti i naredne 2025. godine.
Na američku 'crnu listu' ovaj put dospjeli su Diana Kajmaković, bivša državna tužiteljica, i Osman Mehmedagić, bivši šef Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA). A Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH saopćila je da je Južna interkonekcija put prema evropskim integracijama i energetskoj sigurnosti, ali Dragan Čović i HDZ BiH blokiraju taj put, pokušavajući zamijeniti BH Gas preduzećem koje oni mogu kontrolirati. Također će i pitanje državne imovine ostati otvoreno i naredne godine budući da u državne parlamentarne klupe materijali neće stići do kraja mjeseca. Državna imovina je možda i ključna za sve buduće kredite u bosanskohercegovačkim entitetima, posebno u Republici Srpskoj.
Tokom ove sedmice bavili smo se projekcijama za 2024. godinu. Kada je riječ o nekretninama, u BiH se očekuje stagnacija cijena, dok se pad cijena kvadrata neće desiti tako brzo. Inflacija i dalje predstavlja izazov, ali se u našoj zemlji poprilično stabilizirala. Ekonomisti predviđaju godišnju inflaciju između tri i 4,5 posto. Ističu kako bi s druge strane smanjenje inflacije ispod ovog nivoa podrazumijevalo da u BiH dođe do ozbiljne recesije koja ne bi bila izazvana šokovima ponude.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...