Eurozona neće izbjeći prvu recesiju nakon početka pandemije jer se u četvrtom tromjesečju gospodarstvo smanjuje drugi kvartal zaredom, prema anketi analitičara Bloomberga.
Predviđeno smanjenje za razdoblje od rujna do prosinca iznosi 0,1 posto, dok je projekcija na temelju prethodnog istraživanja govorila da će proizvodnja ostati nepromijenjena. Blagi oporavak vidi se početkom 2024. godine
"Sumnjamo da smo na početku rasta", rekao je Jörg Angelé, ekonomist u banci Bantleon. "Otpori ostaju snažni, posebice oni koji proizlaze iz golemog povećanja kamatnih stopa."
Slabost predvodi Njemačka, najveće gospodarstvo Europe koje se bori osloboditi od proizvodne krize. Očekuje se da će Njemačka, pogođena proračunskom krizom i slabom globalnom potražnjom, u četvrtom tromjesečju doživjeti pad od 0,2 posto. To je veći pad od ranije predviđenih 0,1 posto.
Rezultati ankete su u suprotnosti s prognozom Europske komisije iz studenog, koja je predviđala rast eurozone u ovom kvartalu potpomognutim snažnim smanjenjem inflacije i robusnim tržištem rada.
Podaci Eurostata objavljeni u četvrtak nedavnu slabost eurozone pripisuju promjenama u zalihama, pokazujući da potrošnja kućanstava ostaje snažna. Međutim, smanjenje industrijske proizvodnje podsjetilo je na trajnu slabost regije.
I dok je značajan otpor došao zbog restriktivne monetarne politike, nedavno usporavanje rasta potrošačkih cijena iznenadilo je i tržišta i donositelje politika te potaknulo klađenja da će Europska središnja banka (ECB) već na proljeće sniziti kamatne stope.
Ekonomisti su snizili svoje projekcije za inflaciju do rujna 2024. No tromjesečne prognoze su podignute nakon toga i ne predviđaju smanjenje rasta cijena do ECB-ova cilja od dva posto tijekom razdoblja obuhvaćenog anketom.