Južna interkonecija je put prema europskim integracijama i energetskoj sigurnosti, ali Dragan Čović i HDZ BiH blokiraju taj put, pokušavajući zamijeniti BH Gas poduzećem koje oni mogu kontrolirati, priopćilo je Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u BiH.
"Oni stavljaju osobne interese iznad javnih dobara, svojim insistiranjem na osnivanju ekonomski i tehnički neopravdanog operatera prijenosa plina, što ujedno predstavlja dupliciranje", dodali su.
Iako su koalicioni partneri na državnoj, federalnoj i županijskoj razini, Socijaldemokratska partija (SDP) javno ne vrši nikakav pritisak na Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH) za realizaciju projekta Južne interkonekcije. Unatoč javnoj opredijeljenosti ka europskim procesima i zapadnim partnerima realizacija projekata nedostaje.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je u svibnju ove godine na sastanku s predstavnicima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) poručio da je plinovod Južna interkonekcija jedan od važnijih interesa ove vlade. Riječi su prije pola godine bile prisutne, a djela do današnjeg dana nedostaju.
Nakon što je Nikšić povukao sve energetske zakone polovinom ove godine, vraćeni su svi osim Zakona o Južnoj interkonekciji.
Novi stari zakon
U listopadu ove godine u Vladi FBiH se našao novi Zakon o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska. Plagijat u režiji HDZ BiH, koji je i nastao u Vladi FBiH, kaže za naš medij Almir Bečarević, ekspert za plin i bivši direktor BH Gasa.
"Kada kažem vladi, ovdje ne mislim ni na jednog ministra, već na one koji su isto tako pisali amandmane na originalni tekst zakona i koji su isto pisani u Vladi FBiH", ističe Bečarević.
Iz Vlade FBiH i dalje nema reakcija na ovaj zakon koji je izašao u javnost. "Nije mi jasno zašto se otvoreno o tome ne govori, već su svi, kao, zbunjeni otkud novi tekst zakona u Vladi", dodao je Bečarević.
"Volio bih vidjeti tko bi digao ruku za ovaj zakon i kad bi se pojavio na sjednici Vlade, a znajući stav svih onih koji svesrdno podržavaju ovaj projekt, uključujući i američkog veleposlanika, koji sigurno razumije što je pozadina novog teksta zakona", zaključuje Bečarević.
Novi zakon se u odnosu na stari razlikuje u dijelovima koji se odnose na javno-privatno partnerstvo. Odnosno, u novom zakonu se navodi da će se financiranje vršiti "zaduživanjem, grantovima, proračunskim i vlastitim sredstvima Investitora (Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina Južna plinska interkonekcija Mostar), modelom javno-privatnog partnerstva."
Podsjećamo, u amandmanima na stari zakon je navedeno Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina Južna plinska interkonekcija Mostar kao nositelj projekta umjesto BH Gasa.
Zapad mjesecima poziva na finalizaciju ovog projekta. BH Gas mora biti nositelj projekta Južne interkonekcije i pozivamo Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH) da se napravi dogovor o novim imenovanjima u BH Gasu, rekao je ranije zapadni zvaničnik u razgovoru za Bloomberg Adriju.
Američki veleposlanik Michael Murphy je i ranije istakao da je usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji prioritet, odlučujući tako nositelja projekta, te potom slijedi potraga za međunarodnim financijama za sam projekt.
"Izbor je jasan: učiniti ono što je ispravno za stanovnike Federacije i Bosne i Hercegovine ili staviti osobne interese ispred interesa ljudi", zaključio je ranije Murphy.
Pad u zaborav
Kao što smo ranije pisali, projekt Južne interkonekcije je posljednjih mjeseci pao u drugi plan. Neuspjeh da se krene naprijed s Južnom interkonekcijom bi produžio ovisnost o Rusiji i uskratio ekonomske pogodnosti stanovncima Federacije BiH, koje im omogućuje novi izvor energije, priopćeno je iz Veleposlanstva SAD-a u BiH.
"Pokušaj da se ovaj projekt koristi za osobne i političke dobiti otvara rizik njegovog sveukupnog uništenja, što je ishod koji bi ugrozio nacionalnu sigurnost BiH i dobrobit svih građana ove zemlje", istakli su.
Sjedinjene Američke Države smatraju da je plinovod Južna interkonekcija s Hrvatskom od ključnog značaja za energetsku sigurnost i privredni razvoj Bosne i Hercegovine. Međutim, projekt se ne može nastaviti bez usvajanja neophodnih zakona.
"Vrijeme je da Dom naroda Parlamenta FBiH usvoji verziju Zakona o Južnoj interkonekciji, koji je pripremljen uz pomoć USAID-a i usvojen u Zastupničkom domu u decembru 2021.", priopćeno je.
BH Gas, kao jedini operater prijenosa plina i član Europske mreže operatera prijenosa plina u svojstvu promatrača je jedina organizacija s kapacitetom i pripremom za sprovođenje ovog projekta. "Da bi ova kompanija iznijela taj projekt na način koji bi zadovoljavao interese svih građana FBiH, bit će neophodno unaprijediti i restrukturirati BH Gas", dodali su iz Veleposlanstva.
Da je sve teklo po inicijalnom planu iz 2021. godine, Južna interkonekcija bi sada bila pri kraju. U to vrijeme postojao je dogovor rukovodstva BH-Gasa i HDZ-a da će se pronaći kadrovski kompromis unutar BH-Gasa kako bi se zadovoljio nacionalni omjer, koji je u to vrijeme bio dominantno na bošnjačkoj strani, rekao je za naš medij izvor koji je sudjelovao u tim pregovorima.
"Ponuđeno je da se Hrvati postave na određene funkcije i u Nadzorni odbor, ne na direktorsku poziciju, te da se u Mostaru otvori dodatni ured BH-Gasa", rekao je naš izvor. Dodao je da u tom periodu nije bilo nikakvih problema niti ucjena u pregovorima s HDZ-om.
Južna interkonekcija trenutno je jedini izvediv projekt koji bi omogućio BiH da prekine svoju potpunu ovisnost o jednom izvoru - Rusiji - za opskrbu prirodnim plinom.
Prema projektu, Južna interkonekcija bi BiH spajala s Hrvatskom i preko nje s Europskom unijom. Plinovod bi polazio od Zagvozda u Hrvatskoj, išao preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar.