I u oktobru je nastavljen rast plasiranih kredita u Bosni i Hercegovini unatoč pooštravanju kreditnih uslova. Također je nastavljen i rast depozita. Potražnja za kreditima se oporavila u posljednjih šest mjeseci, a prema istraživanju Evropske investicione banke (EIB) isto se očekuje i u narednih šest mjeseci.
Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju oktobra 2023. godine porasli su za 0,7 posto u odnosu na septembar, a u poređenju s oktobrom 2022. za 5,7 posto, podaci su Centralne banke BiH.
Na mjesečnom nivou registrovan je kreditni rast kod stanovništva i to za 0,8 posto, kod vladinih institucija za 7,1 posto i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 0,5 posto. Smanjenje kreditnog rasta registrovano je kod privatnih kompanija za 0,1 posto i kod ostalih domaćih sektora za 0,6 posto.
Na godišnjem nivou krediti plasirani stanovništvu porasli su za sedam posto, privatnim kompanijama za 4,8 posto, nefinansijskim javnim preduzećima za 4,9 posto i kod ostalih domaćih sektora za 28,7 posto. Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 3,2 posto.
Istraživanje Evropske investicione banke (EIB) pokazalo je da su se uslovi ponude kredita nastavili pooštravati tokom posljednjih šest mjeseci i očekuje se da će se dodatno pooštriti u sljedećih šest mjeseci. Ipak, potražnja za kreditima se lagano oporavila, a očekuje se nastavak pozitivnog trenda.
''Porast potražnje za kreditima primjetan je i kod kompanija i kod stanovništva. Najveći rast u narednom periodu očekuje se kod potrošačkih kredita, dok će potražnja za hipotekarnim kreditima ostati nepromijenjena'', stoji u izvještaju.
Također, u skladu s usporenom ekonomskom aktivnošću, banke očekuju porast loših korporativnih kredita u sljedećih šest mjeseci, ali očekuje se da će ukupan kreditni kvalitet ostati neutralan.
Depozitna štednja
Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju oktobra 2023. godine porasli su za 0,7 posto u poređenju sa septembrom, dok su na godišnjem nivou porasli za sedam posto.
Rast depozita na mjesečnom nivou registrovan je kod sektora stanovništva za jedan posto, kod nefinansijskih javnih preduzeća za 2,3 posto i kod vladinih institucija za 0,6 posto. Kod ostalih domaćih sektora depoziti su smanjeni za 1,5 posto.
Na godišnjem nivou, štednja stanovništva je porasla za 10 posto, a privatnih kompanija za 14,8 posto. S druge strane, ukupni depoziti vladinih institucija su manji za 4,3 posto, kod nefinansijskih javnih preduzeća za dva posto i kod ostalih domaćih sektora za 3,3 posto.
Gostujući u Bloomberg Adria Startu, Zdravko Zečević, izvršni direktor Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom, kazao je da, kada se spomene štednja u BiH, uglavnom se koncentrišemo na prvu asocijaciju - štednju kroz depozite, odnosno bankarsku štednju.
"To je klasična, inerciona štednja. Pokazatelji upućuju na to da se veliki broj sugrađana odlučuje za ovu vrstu štednje. S pravom, jer više od 15 milijardi KM depozitne štednje stanovništva pokazuje da su banke zaslužile takvu vrstu povjerenja. Međutim, ne bi bilo loše da prilikom donošenja svake odluke razmotrimo više ulaznih parametara kako bismo odgovorili na pitanja koja su nam uvijek aktuelna, kao što je, naprimjer, trebamo li odgoditi potrošnju za budućnost", kaže Zečević.
Naglašava da štednja ne mora biti ograničena na klasične depozite. Postoje i druge mogućnosti za ulaganje i osiguravanje budućnosti.
"Štednja kroz depozite je dobra opcija za početak, ali postoji i širok spektar drugih mogućnosti za ulaganje", istakao je Zečević.
.webp){kind=icon}
