Globalne cijene hrane u septembru su ostale gotovo na istom nivou kao i augustu budući da je pad cijena biljnih ulja, mliječnih proizvoda i mesa neutralizirao rast cijena šećera i žitarica.
FAO indeks cijena hrane* (FFPI) iznosio je u septembru 2023. u prosjeku 121,5 bodova, što je 14,6 bodova (10,7 posto) ispod odgovarajućeg nivoa od prije godinu dana i 38,3 boda (24 posto) od najvišeg nivoa svih vremena dosegnutog u martu 2022.
Cijene žitarica porasle su za jedan posto u odnosu na august, ali su još uvijek 14,6 posto ispod svoje vrijednosti od prije godinu. Nakon sedam mjeseci uzastopnog pada, međunarodne cijene kukuruza porasle su za sedam posto u septembru, potaknute skupom faktora, uključujući snažnu potražnju za brazilskim zalihama, sporiju prodaju farmera u Argentini i povećane vozarine zbog niskog vodostaja rijeke Mississippi u Sjedinjenim Američkim Državama. Nasuprot tome, međunarodne cijene pšenice nastavile su padati -1,6 posto na mjesečnom nivou potaknute velikim zalihama u Ruskoj Federaciji, gdje su izgledi za proizvodnju povećani u septembru. FAO indeks cijena svih vrsta riže u septembru je blago pao za 0,5 posto na mjesečnom nivou.
Biljno ulje je pojeftinilo za 3,9 posto u odnosu na august, označavajući drugi uzastopni mjesečni pad. Pad indeksa potaknut je nižim svjetskim cijenama palminog, suncokretovog, sojinog ulja i uljane repice.
Deveti uzastopni mjesečni pad zabilježile su cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, a u septembru su pale za 2,3 posto te su za 23,9 posto niže u odnosu na isti mjesec prošle godine. Međunarodne cijene svih mliječnih proizvoda pale su u septembru, uglavnom potaknute slabom uvoznom potražnjom za trenutnim i kratkoročnim isporukama usred velikih zaliha u vodećim proizvodnim regijama, unatoč porastu potražnje krajem mjeseca za nekim mliječnim proizvodima u zemljama jugoistočne Azije.
Meso je pojeftinilo za jedan posto, što predstavlja treći uzastopni mjesečni pad te je pet posto jeftinije u odnosu na vrijednost prije godinu dana. Svjetske cijene mesa peradi su pale, odražavajući obilne zalihe vodećih svjetskih dobavljača, posebno Brazila. Cijene ovčijeg mesa pale su peti mjesec zaredom, iako sporijim tempom, potaknute visokim zalihama iz Australije, unatoč stalnoj potražnji iz Kine i Bliskog istoka. Nasuprot tome, snažna uvozna potražnja za nemasnim goveđim mesom, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, dovela je do oporavka međunarodnih cijena goveđeg mesa, usprkos visokim izvoznim opskrbama iz Brazila i Australije.
Šećer je poskupio za 9,8 posto, označavajući drugi uzastopni mjesečni porast i dosegnuvši najvišu nivo od novembra 2010. Porast cijena uglavnom je proizašao iz sve veće zabrinutosti oko strože globalne ponude u predstojećoj sezoni 2023/24. To uglavnom odražava rane prognoze koje ukazuju na pad proizvodnje u ključnim proizvođačima šećera, Tajlandu i Indiji, zbog vremenskih uvjeta sušnijih od normalnih povezanih s prevladavajućim događajem El Niño.
Duncan Fox, viši analitičar Bloomberg Intelligencea navodi da evropski proizvođači hrane daljnji rast profita ne mogu temeljiti na rastu cijena hrane.
''Kompanije poput Nestlea i Danonea morat će razmotriti sve aspekte marketinga, uključujući 'smanjivanje veličine pakiranja', budući da potrošači postaju sve svjesniji smanjenja veličine pakiranja. Vraćanje težine proizvoda dok se održava cjenovna tačka može utjecati na maržu, ali može potencijalno dodati oko dva posto ili više obima i vratiti ga u pozitivan teritorij'', navodi Fox.
Dodaje da bi kompanije također trebale razmotriti i nove proizvode nakon razdoblja u kojem mnogi novi proizvodi nisu uspjeli impresionirati potrošače ni okusom, ni cijenom.
"Više plate i poboljšano povjerenje potrošača sada bi mogli biti dovoljni za ponovno oživljavanje obima, ali ih treba lansirati po odgovarajućoj cjenovnoj tački", kaže Fox.
.webp){kind=icon}
