Globalne cijene hrane u oktobru su niže za 0,5 posto u odnosu na septembar i za 10,9 posto u poređenju s oktobrom 2022. godine. Ovaj blagi pad rezultat je pad cijena šećera, žitarica, biljnih ulja i mesa, dok su cijene mliječnih proizvoda porasle, navodi se u posljednjem izvještaju UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
Cijene žitarica u oktobru bilježe mjesečni pad od jedan posto i godišnji pad od 17,9 posto. Međunarodne cijene pšenice pale su za 1,9 posto, odražavajući općenito veću ponudu u Sjedinjenim Američkim Državama nego što se ranije očekivalo i jaku konkurenciju među izvoznicima. Nasuprot tome, međunarodne cijene krupnih žitarica neznatno su ojačale-za 0,6 posto na mjesečnom nivou. Među ostalim krupnim žitaricama, porasle su svjetske cijene sirka, dok su cijene ječma pale. Međunarodne cijene riže pale su za dva posto na mjesečnom nivou u oktobru, opterećene uglavnom pasivnom globalnom uvoznom potražnjom.
Treći uzastopni mjesečni pad zabilježile su cijene biljnih ulja. Tako su cijene niže za 0,7 posto u odnosu na septembar i za 20,7 posto u odnosu na oktobar prošle godine. Neznatan pad indeksa cijena uglavnom je odraz nižih svjetskih cijena palminog ulja, neutralizirajući više cijene sojinog, suncokretovog i repinog ulja.
Mliječni proizvodi su skuplji za 2,2 posto uodnosu na septembar, ali su i dalje niže za 20,1 posto na godišnjem nivou. Najviše su porasle cijene mlijeka u prahu, uglavnom potaknute povećanjem uvozne potražnje za kratkoročnim i dugoročnim opskrbama, posebno iz sjeveroistočne Azije. Oskudne zalihe mlijeka u zapadnoj Evropi i određena neizvjesnost oko uticaja vremenskih uvjeta El Niño na nadolazeću proizvodnju mlijeka u Okeaniji dodali su dodatni pritisak na rast cijena. Svjetske cijene maslaca također su porasle zbog povećane maloprodaje uoči zimskih praznika u zapadnoj Europi i veće uvozne potražnje iz sjeveroistočne Azije.
Neznatan pad cijena od 0,6 posto bilježi i meso, što je četvrti uzastopni mjesečni pad. U oktobru su međunarodne cijene svinjskog mesa pale treći uzastopni mjesec, ponajviše potaknute ustrajno slabom potražnjom za uvozom, posebno iz nekih istočnoazijskih zemalja. Nasuprot tome, svjetske cijene mesa peradi blago su se oporavile jer su izbijanja ptičje gripe nastavila ograničavati opskrbu od nekoliko vodećih svjetskih dobavljača usred snažne potražnje potrošača zbog relativne pristupačnosti mesa peradi.
Šećer je najviše pojeftinio na mjesečnom nivou-3,5 posto, ali je i dalje za 46,6 posto suplji u poređenju s oktobrom 2022. Pad u oktobru uglavnom je bio potaknut snažnim tempom proizvodnje u Brazilu, unatoč negativnom uticaju kiše na drobljenje šećerne trske u prvoj polovici oktobra. Slabljenje brazilskog reala u odnosu na američki dolar i niže cijene etanola u Brazilu također su uticali na svjetske kotacije šećera.
Hrana i dalje najveći generator inflacije
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini cijene u BiH su u septembru na godišnjem nivou porasle za 4,1 posto, što ostavlja stopu inflacije u zoni usporenja.
''Ohrabruje to što su cijene hrane, kao najznačajnijeg segmenta potrošačke korpe, skoro stagnirale u odnosu na prethodni mjesec (+0,1 posto), a na međugodišnjem nivou usporile rast na šest posto. Cijene hrane i dalje najviše doprinose ukupnoj stopi inflacije i samim tim, znatno opredjeljuju njeno kretanje'', kazala je Marina Petrov Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.
Bitno je naglasiti da najveći dio potreba za hranom BiH zadovoljava uvozom, dok domaća proizvodnja što zbog nedovoljne podrške što zbog nedovoljnih kapaciteta ne može zadovoljiti ni polovinu tih potreba.
''Vlasti u BiH moraju se pozabaviti pitanjem podrške domaćoj proizvodnji. Ne možemo se osloniti na uvoz jer ako nešto kupimo iz uvoza nemamo nikakve zarade. Lanac snabdijevanja se mora obnoviti i vratiti u BiH'', kazao je u emisiji Zoom In ekonomista Zoran Pavlović.
Teško je praviti planove i projekcije za naredni period s obzirom na turbulentna dešavanja u svijetu, smatra Emina Džafić Krpan, direktorica marketinga Akova Grupe, ali ono što je sigurno jeste da je era jeftinih namirnica iza nas.
''Te cijene su ostale iza nas, toliko je promjena i dešavanja u svijetu i teško će se te cijene vratiti na nivo prije pandemije'', kazala je ona.
.webp){kind=icon}
