Gotovo svakog mjeseca, Cihan Citak sjeda u svoj automobil, pasoš u ruci, i kreće iz Istanbula prema Alexandroupolisu, gradiću na obali Grčke udaljenom 40 kilometara od turske granice. Nakon otprilike četvoročasovne vožnje, Citak prolazi kroz prepune redove lokalnog supermarketa i puni kolica vinom, sirom i drugim namirnicama koje koštaju samo djelić cijene koju bi platio kod kuće.
"Maslinovo ulje koje ovdje prodaju po 10 eura po litru u Turskoj možete kupiti samo po dvostruko većoj cijeni", rekao je Citak, generalni direktor kompanije za hranu i piće, dodajući da uglavnom traži visokokvalitetne proizvode po povoljnijim cijenama. "U prosjeku, moja kupovina košta jednu trećinu od onoga što bi platila kod kuće".
Kupovina preko granice postala je uobičajena praksa za mnoge koji su shvatili da rast cijena hrane i jačanje lire u Turskoj čine Grčku jeftinijom alternativom za svakodnevne namirnice. Iako trend nije nov, on se ubrzava: 6 posto svih Turskih građana koji su u prvih devet mjeseci godine prešli u Grčku činili su to radi kupovine, što je najveći udio među putnicima od 2012. godine, pokazuju podaci turske statističke agencije.
"Turci su preplavili Alexandroupolis", šali se Citak. "Ponekad se može vidjeti stotine ljudi u supermarketu. Zatim odu u restoran i razgovaraju o tome što su kupili i po kojoj cijeni".
Neki posjetioci dijele svoja iskustva na društvenim mrežama poput YouTube-a i TikTok-a, privlačeći hiljade pregleda sa videima koji prikazuju cijene različitih proizvoda i trgovina.
Jedan pogled na police supermarketa dovoljno govori priču. U Lidlu u Alexandroupolisu mnogi svakodnevni proizvodi su znatno jeftiniji nego u turskom CarrefourSA, iako nekoliko osnovnih artikala i dalje favorizuje turske cijene. Mljeveno goveđe meso, na primjer, košta 9,36 eura po kilogramu u Grčkoj, u odnosu na 12,10 eura u Turskoj, a goveđe kobasice prodaju se po skoro polovini turske cijene. Gouda sir i Kinder čokolade koštaju skoro trećinu cijene u Turskoj.
Depositphotos
Iza ovog trenda stoji turska politika usmjerena na usporavanje inflacije kroz održavanje visokih kamatnih stopa i jake valute, što je obrnulo prethodni tok kupovina. Prije samo nekoliko godina, Grci su dolazili u Tursku s vrećama punim namirnica, odjeće i drugih proizvoda. Tada je nekonvencionalna monetarna politika Turske - vođena uvjerenjem predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da niske kamatne stope mogu suzbiti inflaciju - držala liru pod pritiskom i davala euru veću kupovnu moć.
No, od sredine 2023. godine, kada je Erdogan imenovao bivšeg stratega za obveznice iz Merrill Lyncha, Mehmeta Simseka, ministrom finansija i vratio se konvencionalnijem ekonomskom upravljanju, ravnoteža je počela da se mijenja. Realni efektivni kurs lire - pokazatelj njene vrijednosti u odnosu na strane valute prilagođen inflaciji - ojačao je, a inflacija hrane se smanjila s 54 posto na 35 posto.
Za potrošače to znači da cijene rastu sporijim tempom, ali stvarni račun za namirnice i dalje brzo raste. Prema podacima TurkStata, košarica hrane i bezalkoholnih pića.
Autobusi kompanije Atom polaze kasno svakog petka, a u Alexandroupolis stižu ujutro. Prema informacijama s web stranice kompanije, putnici provode tri i po sata u supermarketima, nakon čega slijedi obilazak grada i slobodno vrijeme. U popodnevnim satima grupa se vraća na put prema Turskoj.
Muhammet Tamdeger, vlasnik agencije Gezihane sa sjedištem u Bursi, kaže da njegovi klijenti često ponesu nazad testeninu, jogurt ili povrće. "Jeftino i kvalitetno".
Citak planira nastaviti s putovanjima preko granice kako bi iskoristio vrijednost lire i izbjegao visoke cijene kod kuće. Čak i ako povratak može biti naporan zbog velikog broja ljudi koji razmišljaju isto.
"Bio sam tamo prije samo nekoliko dana", rekao je Citak u četvrtak. "Provjera pasoša na povratku trajala je satima zbog duge kolone".
- Uz pomoć Patricka Sykesa
.webp){kind=icon}
