text size
Ukupna inflacija u Turskoj zabilježila je u julu najoštriji pad u gotovo dvije godine, uglavnom zbog baznih učinaka koje dužnosnici možda neće uzeti u obzir dok se fokusiraju na neposrednije rizike za cijene.
Podaci objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je ukupna inflacija pala na 61,8 posto u julu, sa 71,6 posto prethodnog mjeseca. Srednja prognoza ekonomista koje je anketirao Bloomberg bila je 62 posto.
Mjesečni rast cijena, preferirana mjera centralne banke, iznosio je 3,23 posto nakon rasta od 1,64 posto u junu, više nego što su procijenili analitičari. Iza rasta stajao je niz povećanja administrativnih troškova za stavke kao što su voda i struja, za koje centralna banka očekuje da će podržati pritiske na cijene na privremenoj osnovi.
Guverner Fatih Karahan rekao je Bloombergu u julu da, iako očekuje da će ti viši troškovi dodati 1,5 postotnih bodova mjesečnoj inflaciji, oni neće iskriviti ukupne izglede.
Očekivanja inflacije u Turskoj ostaju tvrdoglavo visoka | Domaćinstva, realni sektor su povećali 12-mjesečna očekivanja inflacije/Bloomberg
Inflacija stanovanja, koja uključuje rast komunalnih usluga, dovela je do mjesečnog rasta cijena od 8,08 posto. Temeljni indeks, koji isključuje nestabilne stavke kao što su hrana i energija, pokazao je godišnje smanjenje na 60,2 posto sa 71,4 posto.
"Uticaj promjena cijena energije na očekivanja inflacije bit će kratkotrajan", rekli su ekonomisti Goldman Sachs Group Inc. predvođeni Kevinom Dalyjem u izvještaju prije objave podataka. "Očekivanja će se nastaviti prilagođavati prema dolje od septembra nadalje odražavajući pooštravanje dohodovne politike i kontinuirano usporavanje domaće potražnje".
I lira i turske dionice pale su u ponedjeljak ujutro, u skladu s padom na globalnim tržištima. Valuta je bila niža za 0,4 posto na 33,3389 za dolar u 10:28 ujutro po lokalnom vremenu, dok je istanbulski indeks BIST 100 pao za sedam posto.
Centralna banka je nedavno predvidjela godišnju inflaciju od 38 posto na kraju godine, a Karahan bi trebao predstaviti nove projekcije 8. augusta.
Referentna kamatna stopa ostala je u julu na 50 posto četvrti mjesec zaredom, a domaća potražnja konačno je počela usporavati. Ipak, centralna banka saopćila je da potražnja ne opada u onoj mjeri u kojoj se ranije predviđalo, a pritisci na cijene u uslužnom sektoru i dalje predstavljaju rizik.
Godišnja inflacija usluga usporila je na 85,6 posto s 95,3 posto u prethodnom mjesecu. Glavni ekonomist QNB Finansbank Erkin Isik rekao je da će monetarna vlast vjerovatno povećati svoja očekivanja inflacije na kraju godine zahvaljujući potražnji jačoj od očekivane.
Ostaje izazov uvjeriti domaćinstva i poduzeća u vjerodostojnost projicirane putanje inflacije, s njihovim 12-mjesečnim očekivanjima znatno višim od onih koja se odražavaju na finansijskim tržištima. Zamjenik guvernera Cevdet Akcay upozorio je da će biti negativnih posljedica za nezaposlenost i proizvodnju ako ostanu "neodgovorni" na restriktivnu politiku.
"Za mene je neophodan uvjet za usidrenje očekivanja uspostaviti kredibilitet centralne banke", rekla je Selva Demiralp, bivša ekonomistica američkih Federalnih rezervi koja sada predaje na Univerzitetu Koc u Istanbulu.
"Niko ne zna hoće li sadašnji čelnici centralne banke moći ispuniti svoja obećanja ili će u jednom trenutku biti iznenada otpušteni", rekla je Demiralp. "Upravo ta sumnja drži neukorijenjenim očekivanja temeljena na iskustvu iz nedavne prošlosti, gdje je pet guvernera centralne banke promijenjeno u pet godina".
Pritisak na centralnu banku
Prije prošlogodišnjih nacionalnih izbora predsjednik Recep Tayyip Erdogan redovno se miješao u monetarnu politiku kako bi spustio stope. Iako je u centralnoj banci imenovano novo rukovodstvo i ti dužnosnici uživaju veliko poštovanje među ulagačima, ostaje strah da bi se historija mogla ponoviti.
Erdogan nije komentirao stope od izbora, osim zagonetne poruke u junu kada je rekao da će inflacija dodatno usporiti u posljednjem kvartalu ove godine, "uz korake" poduzete u vezi sa stopama.
Kako pritisci na cijene popuštaju, a restriktivna monetarna politika smanjuje ekonomsku aktivnost, mogao bi porasti pritisak na centralnu banku da razmotri smanjenje kamata.
Kreatori politike ponovo su se izjašnjavali protiv preranog ublažavanja troškova zaduživanja, ali Goldman Sachs i JPMorgan Chase & Co. nagovijestili su da bi smanjenje moglo biti na dnevnom redu već u septembru ili oktobru.
"Bilo bi prilično neprikladno da centralna banka razmotri smanjenje stope, što bi uzrokovalo daljnje pogoršanje inflacijskih očekivanja", rekla je Demiralp.
.webp){kind=icon}
