.webp){kind=icon}
Potez Turske da smanji javnu potrošnju u pokušaju da obuzda neobuzdanu inflaciju ulagači su uglavnom odbacili, uz pitanja koliko bi se zapravo uštedjelo i kakvu bi razliku napravila smanjenja.
Ministar finansija Mehmet Simsek i potpredsjednik Cevdet Yilmaz u ponedjeljak su najavili niz mjera za smanjenje državnih izdataka za sljedeće tri godine. Bloomberg je u petak izvijestio da odluka uključuje rezove u zapošljavanju u javnom sektoru i usporavanje ulaganja u velike infrastrukturne projekte.
Mehmet Simsek/Bloomberg
Simsek nije rekao koliko će plan donijeti ušteda, iako su izvještaji u turskim medijima procijenili iznos na oko 100 milijardi lira (3,1 milijardu dolara).
"Čak i ako se brojevi objavljeni u turskim medijima pokažu tačnima, vjerovatno će biti podijeljeni na više godina", rekao je Erik Meyersson, glavni strateg za tržišta u razvoju u SEB AB. "Uz očekivane budžetske deficite u predstojećim godinama koji se mjere u bilionima lira, teško je vidjeti da će to napraviti pravi trag u agregatnoj statistici."
Evren Kirikoglu, osnivač konsultantske kompanije za tržišnu strategiju Orca Macro sa sjedištem u Istanbulu, rekao je da bilo kakve uštede ispod 500 milijardi lira "neće imati uticaja".
Napori Turske da smanji javnu potrošnju usmjereni su na pokušaj obuzdavanja tvrdoglavo visoke inflacije, za koju dužnosnici centralne banke očekuju da će na kraju godine iznositi 38 posto, revidirano naviše sa 36 posto prošle sedmice. Simsek je pomogao nadgledati prelazak na konvencionalniju ekonomiju otkako je predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovo izabran prije nešto više od godinu dana, s kamatama koje su porasle do 50 posto s 8,5 posto prošlog juna.
Racionalizacija javnih finansija
Turska ove godine predviđa budžetski deficit od 6,4 posto BDP-a, ili oko 2,7 biliona lira.
Meyersson je rekao da bi jedan od ciljeva rezanja troškova mogao biti smanjenje izdataka za "prakse koje bi se mogle smatrati pretjeranim ili čak korumpiranim, poput vladinih dužnosnika koji koriste luksuzna vozila, tekućih rashoda i plata upravnih odbora".
To bi moglo imati dvostruki učinak pomoći u popravljanju imidža Erdoganove vladajuće AK stranke, koja je pretrpjela neviđene poraze na lokalnim izborima krajem marta.
Za Mayu Senussi iz Oxford Economicsa ova objava vjerovatno predstavlja "prvi korak prema racionalizaciji javnih finansija". "Tržišta će tražiti smislenije uštede 2025. i kasnije kao nadopunu monetarnom stezanju", rekla je.
I Simsek i centralna banka istaknuli su izazov otporne domaće potražnje, potaknut oštrim povećanjem minimalne plate i opskrbom potrošača prije nego što cijene još više porastu. Inflacija se u aprilu ubrzala na gotovo 70 posto, što je šesto povećanje u isto toliko mjeseci.
"Paket je neuvjerljiv u smislu svojih ambicija i mnoge će mjere biti teško provesti", rekao je Wolfango Piccoli, supredsjednik konsultantske kompanije Teneo. "Neće napraviti nikakvu razliku u smislu borbe protiv inflacije i sigurno ne daju značajan doprinos popravljanju štete učinjene u proteklih nekoliko godina'', rekao je.
