Globalne cijene hrane ostale su stabilne u novembru, objavila je Organizacija za hranu i poloprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Pad cijena žitarica, mesa i mliječnih proizvoda na globalnom nvou neutralizirali su rastuće kotacije biljnih ulja i šećera.
FAO indeks cijena hrane (FFPI), koji prati mjesečne promjene u međunarodnim cijenama košarice prehrambenih proizvoda kojima se uobičajeno trguje, u prosjeku je iznosio 135,7 bodova tokom novembra. Ovo je neznatan pad u poređenju s oktobrom kada je FFPI iznosio FFPI je iznosio 135,9 bodova. Ipak, indeks je sada samo 0,3 posto viši od nivoa iz novembra 2021.
FAO indeks cijena žitarica pao je za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, ali je i dalje veći za 6,3 posto u odnosu na vrijednost prije godinu dana. Svjetske cijene pšenice i kukuruza pale su u novembru za 2,8 posto, odnosno 1,7 posto, djelomično pod uticajem produženja Crnomorske inicijative za žitarice. Nasuprot tome, međunarodne cijene riže porasle su za 2,3 posto.
Cijena biljnog ulja porasla je za 2,3 posto, prekinuvši niz od sedam mjeseci uzastopnog pada. Međunarodne cijene palminog i sojinog ulja porasle su, dok su ulja repice i suncokreta pale.
''U poređenju s oktobor, cijene mliječnih proizvoda su niže za 1,2 posto, pri čemu su svjetske kotacije za maslac, obrano i punomasno mlijeko u prahu pale, usred manje uvozne potražnje, dok su one za sireve porasle, djelomično zbog slabijeg izvoza iz vodećih zemalja proizvođača na Zapadu Evrope'', saopćio je FAO.
U novembru je zabilježena i niža cijena mesa od 0,9 posto. Razlog pada je niža cijena goveđeg mesa, zahvaljujući jakoj ponudi iz Australije uz ionako visoke ponude iz Brazila, unatoč snažnoj uvoznoj potražnji Kine. Nasuprot tome, svjetske cijene svih ostalih vrsta mesa su se oporavile, predvođene višim cijenama ovčjeg mesa.
Cijena šećera je porasla za 5,2 posto pod uticajem snažne kupovine usred skučenih globalnih zaliha šećera zbog kašnjenja žetve u ključnim zemljama proizvođačima i najave Indije o nižoj izvoznoj kvoti šećera. Više cijene etanola u Brazilu također su izvršile pritisak na rast svjetskih cijena šećera.
U najnovijem izvještaju o ponudi i potražnji žitarica, FAO je dodatno smanjio svoju prognozu svjetske proizvodnje žitarica u 2022., koja sada iznosi 2756 miliona tona, što je pad od dva posto u odnosu na 2021.
''Smanjenje u velikoj mjeri odražava niske izglede za proizvodnju kukuruza u Ukrajini, gdje je uticaj rata učinio operacije nakon žetve pretjerano skupima'', navodi se u izvještaju.
FAO je također snizio svoju globalnu prognozu proizvodnje pšenice za ovu godinu, ali unatoč ovom smanjenju, nova brojka od 781,2 miliona tona ostala bi rekordno visoka. Očekuje se da će globalna proizvodnja riže pasti za 2,4 posto ispod rekorda svih vremena prethodne godine.
Procjenjuje se da 45 zemalja diljem svijeta, uključujući 33 u Africi, devet u Aziji, dvije u Latinskoj Americi i na Karibima i jedna u Evropi (Ukrajina), treba vanjsku pomoć za hranu zbog sukoba, ekstremnih vremenskih prilika i skokovitih stopa inflacije, prema najnovijem izvještaju o izgledima usjeva i stanju hrane, tromjesečnoj publikaciji FAO-ovog Globalnog sistema informacija i ranog upozoravanja (GIEWS).
Uvjeti nesigurnosti hrane u zemljama istočne i zapadne Afrike posebno su zabrinjavajući.
Za zemlje s niskim prihodima i deficitom hrane, proizvodnja žitarica u 2022. predviđa se na 184,5 miliona tona, što je na nivou prosjeka u proteklih pet godina, dok se ukupna potreba za uvozom žitarica predviđa na 63,7 miliona tona, što je sedam posto više u odnosu na petogodišnji prosjek.
.webp){kind=icon}
