Za prelazak na potpuno čistu energiju potrebna je ogromna količina novca (oko 10 biliona dolara), ali nastavak oslanjanja na fosilna goriva koštao bi još više, rekao je Elon Musk.
Kako bi se obezbijedila proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i dovoljni kapaciteti za skladištenje električne energije koji su potrebni za napajanje svjetske ekonomije, u narednih 20 godina biće potrebna masovna izgradnja fabrika solarnih panela i rafinerija metala, rekao je Tesla u svom master planu koji je objavljen u četvrtak.
Dokument iznosi detalje iza Muskove vizije o svijetu bez fosilnih goriva, koji je predstavljen na danu investitora održanom prošlog mjeseca, i izračunava da bi troškovi nastavka proizvodnje nafte, uglja i prirodnog gasa po stopama 2022. iznosili oko 14 biliona dolara u naredne dvije decenije.
Svjetskom energetskom sistemu kakav Musk zamišlja potrebno je oko 30.000 gigavata energije iz obnovljivih izvora i 240.000 gigavat-sati baterija za skladištenje. Ovi iznosi se upoređuju sa kapacitetom obnovljivih izvora energije od 3.214 gigavata u 2021. i stacionarnim sektorom za skladištenje energije, za koji se predviđa da će imati 1.432 gigavat-sata kapaciteta do kraja 2030, prema podacima Bloomberga. To bi predstavljalo ogromnu korist za tehnološke firme koje se oslanjaju na obnovljive izvore (poput Tesle).
Dok su investicioni troškovi od 10 biliona dolara u čistiji svijet visoki, Musk tvrdi da je to samo djelić svjetske ekonomije od 100 biliona dolara i da je to potpuno izvodljivo kada se rasporedi na dvije decenije.
Nije jednokratni trošak
"Kad se podijeli na 20 godina, to bi bilo 0,5 odsto svjetske ekonomije", rekao je on investitorima prošlog mjeseca. "Dakle, ovo nije veliki iznos."
Sektor proizvodnje metala bio bi spreman za veliki porast potražnje prema Muskovom scenariju. Za proizvodnju nikla, litijuma, bakra i drugih materijala koji će se koristiti u baterijama i opremi za proizvodnju čiste energije, biće potrebno ukupno 502 milijarde dolara kapitalnih izdataka za rudarstvo i 662 milijarde dolara za preradu, predviđaju iz Tesle.
Na najvišim nivoima, svijet bi morao da iskopa 3,3 gigatone zemlje svake godine da bi dobio metale neophodne za prelazak na čistije izvore energije. Ipak, to je mnogo manje od 15,5 gigatona koji se trenutno izvlače za industriju fosilnih goriva, saopštila je kompanija.
Takođe, malo je izgleda da će svijet iscrpiti zalihe potrebnih metala, jer je potreban samo djelić trenutnih resursa, a veća potražnja će podstaći istraživače da traže nova nalazišta.
Recikliranje će početi da značajno zamjenjuje snabdijevanje novim metalima od 2040. godine, pošto se baterije, solarni paneli i vjetroturbine sa istekom roka trajanja sakupljaju za ponovnu upotrebu. Ostali materijali će biti uklonjeni ili svedeni na minimum: korišćenjem bakra umjesto srebra u solarnim panelima, vještačkog grafita u baterijama i potpunom eliminacijom rijetkih zemalja iz vjetroturbina.
"Održiva budućnost koja se zasniva na elektrifikaciji je tehnički izvodljiva i zahtijeva manje ulaganja i manje eksploatacije materijala nego da se nastavi današnja neodrživa energetska ekonomija", rekli su iz Tesle u dokumentu.
.webp){kind=icon}
