Trumpov novi carinski paket obuhvaća 60 gospodarstava

Sjedinjene Američke Države naplaćivat će carine između 10 posto i 12,5 posto na uvoz iz većine glavnih trgovačkih partnera, što je dosad najjači potez u obnovi carinskog zida predsjednika Donalda Trumpa koji je srušio Vrhovni sud.

Nova davanja uslijedila su nakon istrage o navodnom propustu oko 60 gospodarstava da spriječe prisilni rad u svojim opskrbnim lancima na štetu američkih radnika. Roba iz desetak trgovačkih partnera za koje se smatra da su uveli ograničenja protiv prisilnog rada bit će podložna carinama od 10 posto, uključujući Meksiko, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Indiju.

Carine na robu iz Europske unije i Tajvana neće prelaziti 10 posto, dok će proizvodi iz Japana, Švicarske i Južne Koreje općenito biti ograničeni na najviše 12,5 posto, i to na način koji je u skladu s trgovinskim sporazumima koje su postigli s SAD-om, navodi se u obavijesti objavljenoj u četvrtak u Saveznom registru (Federal Register). Proizvodi iz desetaka drugih zemalja suočit će se s naknadom od 12,5 posto, uz mogućnost dodavanja određenih drugih carina. Formula također omogućuje određena izuzeća od carina, primjerice za proizvode koji se ne mogu proizvesti u SAD-u ili gdje bi carine uzrokovale poremećaje u cijelom gospodarstvu.

Nove carine stupaju na snagu u petak u 00:01 sati po njujorškom vremenu, stoji u obavijesti. Davanja se neće primjenjivati na određenu robu koja je već utovarena na brodove prije tog vremena.

Azijske nacije opisale su najnovije carine Trumpove administracije kao neutemeljene i neopravdane, no pritom su se suzdržale od protumjera.

Odluka je "vrlo razočaravajuća, ali ne i neočekivana. Predsjednik Trump je svoju kampanju temeljio na carinama i ovo je posljedica toga", izjavio je novozelandski ministar trgovine i ulaganja Todd McClay. Australija je taj potez nazvala "neopravdanim" i neskladnim s njihovim sporazumom o slobodnoj trgovini, navodi se u priopćenju ministra trgovine Dona Farrella, koji je poručio da bi SAD trebao ukinuti novu carinu.

Singapur se usprotivio novom porezu, pri čemu je ministar vanjskih poslova Vivian Balakrishnan izjavio kako za taj potez nema ekonomskog opravdanja. Japan je također izrazio svoje nezadovoljstvo te traži jamstva da su davanja u skladu s dogovorom koji je postigao s SAD-om prošle godine.

Carine usmjerene protiv prisilnog rada najširi su Trumpov potez prema obnovi njegovog protekcionističkog carinskog režima otkad je visoki sud srušio njegove ranije carine. Nakon tog poraza, uveo je globalni uvozni porez od 10 posto koji istječe u petak. Tajming novih davanja jamči da neće biti nikakve stanke između njih.

"Sjedinjene Države imaju zabranu uvoza robe proizvedene prisilnim radom već gotovo stoljeće i rigorozno je provode", izjavio je u priopćenju američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer. "Oduvijek je bilo vrijeme da naši trgovački partneri učine isto."

Jedan visoki dužnosnik administracije odbacio je ideju da Trump uvodi nove carine isključivo kao zamjenu za ranija davanja koja su srušena, ali je također rekao da će predsjednik iskoristiti sva sredstva koja mu stoje na raspolaganju i da neće dopustiti da sudska odluka podrije njegovu trgovačku politiku.

Dužnosnik je dao naslutiti da je administracija u svakom slučaju planirala uvesti carine protiv prisilnog rada te da ih sada primjenjuje kako bi izbjegla potrese za američke tvrtke.

Administracija je najavila ovaj potez prošlog mjeseca kada je objavila rezultate svoje istrage o prisilnom radu. Bit će nekih izmjena u odnosu na izvorni prijedlog, prema riječima visokog dužnosnika administracije koji je izvijestio novinare prije same objave. To uključuje i Indiju koja je osigurala carinu od 10 posto umjesto prvotno zapriječenih 12,5 posto.

Uvoz robe poput goriva, hrane i gnojiva bit će izuzet od novih carina, kao i proizvodi poput automobila, metala i lijekova koji su pokriveni posebnim carinama po sektorima. Roba obuhvaćena Sjevernoameričkim trgovinskim sporazumom s Meksikom i Kanadom također će biti izuzeta.

Zahtjevi za izuzeće

Trumpova administracija primila je brojne zahtjeve za tisuće dodatnih izuzeća, rekao je taj dužnosnik. Plan će uključivati globalna izuzeća i izuzeća po pojedinim zemljama na temelju obveza iz postojećih sporazuma koje je Trump sklopio sa stranim vladama, navodi dužnosnik.

 

Greer predvodi Trumpovu preoblikovanu trgovinsku politiku, ciljajući nepoštene prakse u inozemstvu pomoću pravno provjerenijih zakona koji zahtijevaju višemjesečne procedure i javne rasprave. Takav promišljeniji pristup u suprotnosti je s trenutnim i nepredvidivim naletima Trumpovih carina tijekom većeg dijela 2025. godine.

Ipak, to možda neće spriječiti neke uvoznike da nove carine ospore na sudu.

Opterećivanje američkih uvoznika troškovima nosi političke rizike za Trumpa i njegove kolege republikance, manje od četiri mjeseca prije međuizbora na kojima su za demokrate u fokusu visoki troškovi života. Taj se pritisak pojačava kako rat s Iranom poskupljuje energente, hranu i drugu robu.

Blake Harden, stručnjakinja za trgovinu u konzultantskoj kući Ernst & Young, rekla je da Trump nije završio s carinama niti s narušavanjem zatečenog stanja.

Puno "neizvjesnosti"

"Još uvijek postoji velika neizvjesnost. I dalje imamo priliku za puno carina ove godine", rekla je. "Prije ovog tjedna postojalo je samo malo zatišje i možda se činilo da ima više sigurnosti nego što je zapravo ima. Stalno govorim ljudima jednu stvar: još nas mnogo toga čeka kako ulazimo u ovu godinu."

USTR (Ured trgovačkog predstavnika SAD-a) predložio je najnovije carine nakon istrage prema Članku 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine. To je izvješće preporučilo carinu od 12,5 posto za zemlje za koje se smatra da nemaju zakone koji zabranjuju uvoz robe proizvedene prisilnim radom. Uvozni porez od 10 posto preporučen je za proizvode iz gospodarstava koja imaju takve zabrane, ali ih nedovoljno provode ili su se obvezala da će to učiniti.

Zemlje od Indije do Norveške usprotivile su se optužbama. U Kanadi je prijedlog zakona predstavljen u lipnju osmišljen kako bi se ojačala sposobnost vlade da "identificira, presretne i zabrani robu povezanu s prisilnim radom na granici, istovremeno pružajući sigurnost i transparentnost za tvrtke koje posluju u Kanadi ili trguju s njom", navodi se u javnom podnesku u tom predmetu.

Odluka Bijele kuće dolazi neposredno nakon objave od 15. srpnja da će SAD, također se pozivajući na Članak 301, početi naplaćivati uvoznicima carinu od 25 posto na uvoz određene robe iz Brazila, nakon istrage u kojoj se navodi da se ta zemlja bavila nepoštenim trgovačkim praksama.

Jamieson Greer | Aaron Schwartz/Bloomberg

Niz istraga po Članku 301 uključuje i pregled viška proizvodnih kapaciteta američkih trgovačkih partnera, iako je nejasno kada će nalazi te istrage biti objavljeni, ili hoće li se buduće carine iz te istrage pridodati onima predloženima u sklopu istrage o prisilnom radu.

Greer je nedavno rekao da istraga o višku kapaciteta traje dulje od istrage o prisilnom radu. "Nastojimo se osigurati da doista postupamo u potpunosti po slovu zakona", rekao je u intervjuu za Bloomberg Television prošlog tjedna.

Ovog tjedna Trump je predložio carine na kanadsku robu na temelju dosad nikad korištene trgovinske ovlasti – Članka 338 – iako bi to utjecalo na samo oko pet posto američkog uvoza od svog sjevernog susjeda te bi stupilo na snagu 19. kolovoza, ovisno o tijeku pregovora.

Provođenje dodatno komplicira nekoliko sporazuma koje je Trumpova administracija ispregovarala s gospodarstvima uključujući Japan, Južnu Koreju, Ujedinjeno Kraljevstvo i Europsku uniju. Greer je rekao da će Washington poštovati obveze preuzete u tim sporazumima.

Ranije u četvrtak, Greer se u priopćenju obrušio na EU, rekavši da objava Europske komisije o kazni protiv Alphabetove tvrtke Google i nedavni zajam "uz potporu države" tvrtki Airbus SE sa sjedištem u Toulouseu u Francuskoj, prijete narušavanjem stabilnosti transatlantske trgovine.

U međuvremenu, Američka carinska i granična služba trenutno vrši povrat novca za Trumpove takozvane recipročne carine koje je visoki sud u veljači proglasio nezakonitima. Primatelji su tisuće američkih uvoznika, uključujući Nike Inc., koji je prošlog mjeseca objavio da očekuje povrat od gotovo milijardu dolara.

Ipak, "carine ostaju dinamičan troškovni pritisak za koji očekujemo da će se nastaviti i u budućnosti", rekao je Matthew Friend, glavni financijski direktor Nikea, tijekom konferencijskog poziva krajem lipnja.

Objava u četvrtak bila je uvelike očekivana, a analitičari su primijetili da novi carinski režim ostavlja ukupna davanja na uvoz otprilike na istoj razini.

"Ove carine više su buka nego šok", rekao je Olu Sonola, voditelj odjela za američko gospodarstvo u agenciji Fitch Ratings.

"Pravi rizik tek slijedi. Carine na višak kapaciteta vjerojatno tek dolaze i dodatno će se pridodati novim mjerama", naveo je Sonola u priopćenju. "Ako budu dovoljno široke da stope carina vrate prema razinama iz 2025. godine, neizvjesnost će naglo porasti, a udarac na gospodarski rast i inflaciju bit će puno teže zanemariti, osobito ako cijene energenata ostanu više dulje vrijeme."

 

– Uz doprinos Shawna Donnana i Dereka Wallbanka