Cijena nafte nastavila je da raste u srijedu dok se na Bliskom istoku rasplamsavaju novi napadi, a trgovci razmatraju američki plan o osiguranju i praćenju tankera koji prolaze kroz Hormuški moreuz, pri čemu je saobraćaj u tom ključnom plovnom putu gotovo potpuno obustavljen. Federacija BiH raspolaže s pet terminala za naftu i naftne derivate ukupnog kapaciteta 196.400 metar kubnih za goriva i 3.000 metara kubnih za LPG, dok Republika Srpska nema takve kapacitete. Terminali u FBiH (Blažuj, Mostar, Živinice i Bihać) navodno su dovoljno popunjeni, a peti se nalazi u Pločama (Hrvatska).
Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana:
Rezerve nafte u BiH (ne)dovoljne, kako preduprijediti poremećaje na tržištu
Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) raspolaže s pet terminala za naftu i naftne derivate, dok Republika Srpska (RS) nema takve kapacitete za skladištenje. Dok cijena nafte raste uslijed sukoba na Bliskom istoku, pitanje koje se nameće je mogu li državne i entitetske institucije preduprijediti poremećaje na tržištu energenata?
Pet terminala za naftu i naftne derivate, kojima upravlja privredno društvo Operator - Terminali Federacije Sarajevo, ima ukupan kapacitet za skladištenje od 196.400 metara kubnih za tečna goriva i 3.000 metara kubnih za ukapljeni naftni plin (LPG).
Kolike su plate na aerodromima u BiH: Velike razlike među sektorima i funkcijama
Podaci o platama na aerodromima u Bosni i Hercegovini pokazuju značajne razlike među sektorima i funkcijama, odražavajući složenost poslova u zračnom saobraćaju i različite modele obračuna primanja u najvećim zračnim lukama u zemlji.
Aerodrom Sarajevo imao je u 2025. godini prosječnu neto platu od 2.492 KM i prosječnu bruto platu od 3.955 KM, uz ukupno 677 zaposlenih. Iako ne primjenjuje formalne platne razrede, raspodjela primanja po funkcijama pokazuje varijacije: članovi Uprave, kabineta i revizije ostvaruju bruto plate od oko 6.950 KM, neto 4.362 KM, dok su plate u sektorima sigurnosti i operacija neto između 1.704 i 1.808 KM.
Novi rat, nova energetska kriza - sve što je važno znati o najvećem aktualnom ekonomskom izazovu
Posljednja tri dana trgovci naftom i plinom promatrali su najgori mogući scenarij za globalne opskrbe energijom. Promet tankera kroz Hormuški tjesnac, kroz koji teče petina proizvodnje nafte, gotovo je zaustavljen. Iranski raketni i napadi dronovima prisilili su zatvaranje i najvećeg svjetskog postrojenja za ukapljeni prirodni plin i najveće saudijske rafinerije nafte.
Ipak, iako su cijene porasle, opseg tih poteza bio je daleko manji nego u prethodnim krizama. Brent sirova nafta skočila je u ponedjeljak, ali samo na najvišu razinu od 2024., dok je porast od 39 posto u europskom prirodnom plinu zabilježen kao blagi pad u usporedbi s dramatičnim potezima energetske krize 2021.-22.
Kako rat s Iranom pogađa Evropu
Širenje rata na Bliskom istoku i neizvjestan kraj američko-izraelskog bombardovanja Irana, ne samo da je uzdrmalo svjetske berze i dramatično povećalo cijene nafte i evropskog gasa, već je natjeralo Evropu da se preračuna koliko će je ekonomski, sigurnosno i politički koštati ako ratni pohod američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua potraje duže od nekoliko sedmica.
Trump u bjesu prijeti Španiji i Velikoj Britaniji
Blage i često posredne evropske kritike na račun SAD i Izraela da bombardovanjem Irana proteklih dana krše međunarodno pravo nisu izazvale nikakve reakcije Bijele kuće, sve dok pojedini evropski saveznici u okviru NATO-a nisu spriječili američku vojsku da koristi njihove baze za vojnu operaciju "Epski bijes". U toku susreta sa njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom ispred kamina u Ovalnom kabinetu, Donald Trump je doživio pravu erupciju bjesa zbog odluke zvaničnog Londona i Madrida da Amerikancima uskrate korištenje svojih baza.
Između sankcija i profita: Može li Teheranska berza doživjeti venezuelanski efekt
Dok globalni naslovi izvještavaju o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku između SAD-a, Izraela i Irana, teheranska berza (TSE) ostaje potpuna nepoznanica za međunarodni finansijski sistem. Iran je danas jedno od posljednjih velikih, neiskorištenih brzorastućih tržišta (emerging markets) na svijetu koje, prema mišljenju mnogih stručnjaka, teoretski nudi brojne investicijske prilike.
Međutim, prepreke za bilo kakvu analizu ili ulazak na to tržište su brojne i za većinu zapadnih investitora nepremostive.
Pogledajte šta se to još čitalo:
Tržište privatnih kredita: Visoki prinosi, niska transparentnost
Zašto Novo Nordisk više nije lider u lijekovima za mršavljenje
Trump nudi osiguranje i vojnu pratnju SAD-a za naftne tankere
Milijunska kupovina: Teslin vlasnik okreće se Nvidiji
Luksuzne dionice u padu zbog Bliskog istoka - kupovati ili čekati?
Danas čitajte...
Ko u BiH ima najveća mjesečna primanja, koje branše i pozicije drže vrh najviših plata.
Donosimo i pregled stanja godišnje inflacije u BiH.
.webp){kind=icon}
