Nakon što su banke izgubile sporove pred Sudom BiH zbog dodatno razrezanog PDV-a na usluge Visa i MasterCard, slučaj bi mogao dobiti i međunarodnu dimenziju.
Ovo je pet stvari koje treba da znate na početku dana:
Spor u vezi s PDV-om na kartice: Banke najavljuju moguću međunarodnu arbitražu
Uprava za indirektno oporezivanje BiH je 2023. godine prvi put bankama u BiH obračunala i naplatila PDV na transakcije putem platnih kartica, koje su do tada tretirane kao povezana bankarska usluga oslobođena plaćanja PDV-a. Banke su tada uplatile 43 miliona KM dodatnog PDV-a, a naplata je nastavljena i u narednom periodu, tako da se procjenjuje da ukupna vrijednost spora danas iznosi oko 100 miliona KM.
Advokat Branko Marić, koji zastupa većinu banaka u ovom sporu, najavljuje nastavak pravne borbe, uključujući mogućnost pokretanja investicione arbitraže u Washingtonu, uz ocjenu da su sudske presude ozbiljno narušile pravnu sigurnost u Bosni i Hercegovini.
'FBiH zbog budžeta sve bliže grčkom scenariju'
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je krajem decembra prijedlog budžeta FBiH za 2026. godinu u iznosu od 8,89 milijardi KM, što je za 690 miliona KM više u odnosu na budžet za 2025. godinu.
Time se nastavlja višegodišnji trend rasta javne potrošnje, jer je i prethodni budžet bio veći za oko 360 miliona KM u odnosu na 2024. godinu. Vlada je već najavila da će za finansiranje ovako postavljenog budžeta biti potrebna nova zaduženja.
Depositphotos
Šta donosi najveći budžet Federacije BiH do sada
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je prijedlog budžeta FBiH za 2026. godinu u iznosu od 8,89 milijardi konvertibilnih maraka, što predstavlja najveći budžet u istoriji Federacije i snažan finansijski okvir za socijalnu sigurnost, penzioni sistem i infrastrukturni razvoj.
Kako bi ovaj ključni finansijski dokument, zajedno sa Zakonom o njegovom izvršenju, stupio na snagu, neophodno je da ga potvrdi i Dom naroda Parlamenta FBiH, čija je sjednica zakazana za 23. januar.
Zakoni o sezoncima i o zabrani pušenja vraćeni u NSRS - poslanici će ponovo glasati
Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera i Zakon o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje nije potpisala vršiteljica dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić i vraćeni su na ponovno izjašnjavanje u Narodnu skupštinu RS.
Generalni sekretar Narodne skupštine Republike Srpske Boran Bosančić rekao je da v. d. predsjednika Republike Srpske ima ovlašćenje da ne potpiše zakone i pojasnio je da će zakoni biti vraćeni u skupštinsku proceduru, te da će se poslanici glasanjem, bez rasprave, ponovo izjašnjavati o njima.
Zakon o PIO-u: Godine staža sada direktno određuju visinu najniže penzije
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Usvajanje ovog Prijedloga će donijeti značajne izmjene u načinu obračuna minimalne penzije za one koji nemaju 40 godina radnog staža.
Prema ovom prijedlogu zakona definira se da "najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava."
Šta se još čitalo u srijedu:
Trump o preuzimanju Grenlanda - "Ako kažete 'ne', mi ćemo to zapamtiti"
Amerika ubrzava izdavanje viza kupcima karti za Svjetsko prvenstvo u fudbalu
Saudijska Arabija se otvara investitorima - donosimo analizu tržišta
Crni dan na Wall Streetu: Najgora sesija od aprilskog sloma
Slijedi…
Američke kompanije i Južna interkonekcija: Šta je AAFS i šta zapravo traži u BiH - Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, relativno nepoznata široj javnosti, ali snažno pozicionirana kroz političke i diplomatske kanale, pojavila se kao jedan od ključnih aktera u mogućem preokretu energetske politike Federacije Bosne i Hercegovine.
Kako ulagati u kineskih 'sjajnih 10' - prilika ili zamka za investitore? - Kineske tehnološke akcije našle su se na radaru globalnih investitora, ali ne kao sigurna opklada, već kao klasična berzanska dilema visokog potencijala i povišenog rizika.
.webp){kind=icon}
