'FBiH zbog budžeta sve bliže grčkom scenariju'

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je krajem decembra prijedlog budžeta FBiH za 2026. godinu u iznosu od 8,89 milijardi KM, što je za 690 miliona KM više u odnosu na budžet za 2025. godinu. Time se nastavlja višegodišnji trend rasta javne potrošnje, jer je i prethodni budžet bio veći za oko 360 miliona KM u odnosu na 2024. godinu. Vlada je već najavila da će za finansiranje ovako postavljenog budžeta biti potrebna nova zaduženja.

Budžet je dominantno usmjeren na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, pri čemu najveću pojedinačnu stavku čine penzije. Za isplatu penzija po različitim zakonskim osnovama planirano je više od 4,3 milijarde KM, što čini gotovo polovinu ukupnog budžeta. Očekuje se da će penzije tokom 2026. godine porasti za više od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok će izmjene načina njihovog usklađivanja dodatno povećati rashode budžeta za između 280 i 340 miliona KM. Ovakve promjene automatski utječu i na rast boračkih naknada i naknada za neratne invalide, što dodatno opterećuje budžetsku stranu rashoda.

Socijalni karakter budžeta

Pored penzija, značajna sredstva planirana su i za druge segmente socijalne politike. Za roditelje njegovatelje predviđeno je 59 miliona KM, za civilne žrtve rata 31,5 miliona KM, dok je za Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH planirano 80 miliona KM. Budžetom su obuhvaćena i izdvajanja za invalidnine, neratne invalide, demobilizirane branioce, kao i za podršku porodicama s djecom, čime Vlada naglašava socijalni karakter budžeta.

Međutim, ovakva struktura budžeta izazvala je ozbiljne kritike ekonomske struke, uz upozorenja da Federacija BiH, bez strukturnih reformi i jasne razvojne politike, može ući u takozvani 'grčki scenarij' dužničke krize. Profesor s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje, gostujući u programu televizije Bloomberg Adria, rekao je kako smatra da je budžet za 2026. godinu gotovo u potpunosti rashodovni i da ne sadrži jasnu razvojnu komponentu. Prema njegovim riječima, evidentan je nesklad između prihoda i rashoda, koji se rješava na najjednostavniji način, novim zaduživanjem.

Šunje ističe da bi fokus fiskalne politike morao biti na jačanju prihodovne strane budžeta i racionalizaciji rashoda, dok bi zaduživanje trebalo biti krajnja, a ne osnovna opcija. Logika zaduživanja, kako navodi, ima smisla jedino ako je vezana za razvojne i infrastrukturne projekte, dok je zaduživanje radi pokrivanja tekuće potrošnje dugoročno loš izbor.

Tržište rada na koljenima

Posebno upozorava na strukturalne slabosti penzionog sistema. Trenutno se u Federaciji BiH za penzije izdvaja oko 4,4 milijarde KM, dok je odnos zaposlenih i penzionera gotovo jedan prema jedan, iako bi, prema ekonomskoj logici, taj odnos trebao biti najmanje tri zaposlena na jednog penzionera. Postojeća struktura tržišta rada, smatra Šunje, ne može dugoročno iznijeti ovakav teret, zbog čega je neophodno stvarati uslove za rast zaposlenosti i jačanje privrednog ambijenta.

On dodatno upozorava na pad prihoda od poreza na dobit, što vidi kao jasan signal usporavanja privrede. Kao jedan od problema navodi i činjenicu da BiH ima porez na dobit od svega deset posto, kao i da ne postoji porez na dividendu, čime se znatno ograničava prihodovna strana budžeta. Upravo u tom segmentu, smatra Šunje, postoji prostor za ozbiljne fiskalne reforme.

 

Kao posebno problematično Šunje ističe zaduživanje Federacije BiH na međunarodnom tržištu kapitala. Podsjeća da se Vlada FBiH prošle godine zadužila emisijom obveznica na Londonskoj berzi u iznosu od 350 miliona eura, po kamatnoj stopi od 5,5 posto, što ocjenjuje izuzetno skupim aranžmanom. Takav dug, upozorava, samo se prenosi na naredne vlade, bez stvaranja nove vrijednosti.

Prema njegovom mišljenju, zaduživanje se moglo realizirati i na domaćem tržištu, putem emisije obveznica ili trezorskih zapisa po znatno nižim kamatnim stopama, što bi bilo fiskalno racionalnije. Bez strukturnih reformi, uključujući reformu javne uprave o kojoj se govori godinama, Šunje upozorava da ovakav budžet predstavlja ozbiljan rizik i da Federaciju BiH direktno približava 'grčkom scenariju', u kojem se rastući dug koristi za krpljenje tekuće potrošnje, bez stvaranja nove vrijednosti i dugoročne fiskalne stabilnosti.