Američke kompanije i Južna interkonekcija: Šta je AAFS i šta zapravo traži u BiH

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, relativno nepoznata široj javnosti, ali snažno pozicionirana kroz političke i diplomatske kanale, pojavila se kao jedan od ključnih aktera u mogućem preokretu energetske politike Federacije Bosne i Hercegovine. Upravo ova kompanija uputila je Vladi FBiH pismo namjere za učešće u realizaciji strateškog projekta Južne interkonekcije između BiH i Hrvatske, ali i za ulaganja u gasne elektrane i modernizaciju međunarodnih aerodroma.

Ovim je, kako smatraju stručnjaci, pitanje plinske infrastrukture, koje godinama stoji u političkom zastoju, dobilo novu dimenziju, onu u kojoj se prepliću američki kapital, energetska sigurnost i osjetljive odluke o dugoročnom upravljanju ključnom infrastrukturom u BiH.

Izgradnja gasovoda "Južna interkonekcija BiH - Hrvatska" je projekt koji se godinama smatra ključnim za energetsku sigurnost zemlje. Pored toga, u Pismu namjere navedeni su i drugi potencijalni projekti, uključujući izgradnju gasnih elektrana s pratećom infrastrukturom, dogradnju gasovoda Kladanj - Tuzla, te modernizaciju međunarodnih aerodroma, prije svega u Sarajevu i Mostaru. Vlada Federacije BiH je pritom naglasila da se svaki od ovih projekata mora voditi odvojeno, kroz zasebne procedure i uz punu transparentnost.

Koncesija kao opcija

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da se Južna interkonekcija može razmatrati u okviru Zakona o koncesijama Federacije BiH, uključujući i mogućnost podnošenja samoinicijativne ponude. Istovremeno je najavljeno da će Ministarstvo pokrenuti aktivnosti na izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj interkonekciji, kako bi se omogućila realizacija projekta i kroz druge modele, uključujući koncesioni model. Lakić je više puta ponovio da aktuelna odluka Vlade ne predstavlja ni dodjelu koncesije niti ugovor, već poruku da Federacija BiH želi odgovorno razgovarati, analizirati i planirati, uz poštivanje zakona i javnog interesa.

Prema dostupnim informacijama, AAFS Infrastructure and Energy LLC je američka kompanija osnovana krajem 2025. godine, koja se u javnosti pozicionira kao most između globalnog kapitala i lokalnih infrastrukturnih projekata, s posebnim fokusom na LNG i gasnu infrastrukturu.

Njihov interes za BiH povezuje se sa spomenutom mogućnošću dostave američkog LNG-a preko Hrvatske, što bi direktno smanjilo ovisnost BiH o ruskom plinu i povećalo sigurnost snabdijevanja. Upravo diverzifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja Vlada FBiH i resorno ministarstvo navode kao ključni razlog zbog kojeg se Južna interkonekcija smatra strateškim projektom.

AAFS bez vidljivog portfelja

Međutim, pažnju javnosti i medija izazvala je činjenica da je AAFS relativno nova kompanija, bez vidljivog portfelja ranije realiziranih velikih infrastrukturnih projekata. Dodatnu dimenziju cijeloj priči dali su navodi stranih medija, prije svega britanskog Guardiana, koji su objavili da su pojedini ljudi povezani s AAFS-om bliski saradnici predsjednika Donalda Trumpa.

Ambasada SAD-a u BiH

 

Prema tim navodima, u vrhu kompanije nalaze se osobe koje su ranije bile politički i poslovno vezane za Trumpovu administraciju, što je otvorilo pitanja o političkom kontekstu interesa za projekte u BiH.

Interes za Južnu interkonekciju nije iskazao samo AAFS, već i američki građevinski gigant Bechtel, čiji su predstavnici također nedavno boravili u BiH kako bi se upoznali s uslovima potencijalnog investiranja. Do sada, međutim, nije donesena nikakva odluka o angažmanu bilo koje kompanije, niti o modelu finansiranja i realizacije projekta.

Dolazak Bechtela, kompanije koja globalno gradi naftovode, plinovode i LNG terminale, mogao bi značiti prelazak s riječi na djela i konkretizaciju gradnje ovog strateškog voda.

Osim energetike, dolazak Bechtela otvara mogućnosti i u cestovnoj infrastrukturi. Bechtel je izuzetno aktivan u susjedstvu, u Srbiji, u konzorciju s turskom ENKA-om, grade Moravski koridor (prvi digitalni autoput u Srbiji), dok su u prošlosti bili ključni izvođači na autoputevima u Hrvatskoj, na Kosovu i u Albaniji.

Ambasada SAD-a u BiH

 

Politički kontekst dodatno je složen činjenicom da je Zakon o Južnoj interkonekciji, usvojen u januaru 2025. godine, prvobitno predviđao da projekt realizira BH-Gas, ali je takvo rješenje naišlo na protivljenje HDZ-a BiH.

Nakon političkih pregovora i uz posredovanje Ambasade SAD-a u Sarajevu, kao kompromisno rješenje sve češće se spominje model dodjele dugoročne koncesije američkoj kompaniji, koja bi plinovod izgradila vlastitim sredstvima i upravljala njime u periodu od 30 do 50 godina.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nedavno je javno podržao ovakav pristup, navodeći da BiH unutar vlastitog političkog sistema teško dolazi do dogovora o strateškim projektima, te da bi američko uključivanje moglo ubrzati realizaciju i otvoriti BiH mogućnost da postane važna tranzitna ruta za gas s LNG terminala na Krku prema drugim zemljama regije.

Iako Vlada Federacije BiH insistira na tome da se svi procesi vode odvojeno, transparentno i u skladu sa zakonom, ostaje otvoreno pitanje kako će se u narednim mjesecima razvijati institucionalni dijalog, hoće li AAFS ili neka druga kompanija podnijeti formalnu samoinicijativnu ponudu za koncesiju i hoće li Federacija BiH uspjeti uskladiti energetske, političke i ekonomske interese oko projekta koji se već godinama smatra jednim od najvažnijih za dugoročnu energetsku sigurnost zemlje.