Federacija BiH ulazi u 2026. godinu s budžetom teškim gotovo devet milijardi konvertibilnih maraka, čime Vlada FBiH najavljuje snažan fiskalni fokus na penzije, socijalnu sigurnost i dugoročnu stabilnost javnih finansija. Povećanje budžeta za čak 690 miliona KM u odnosu na ovu godinu signalizira ambiciju da se istovremeno očuva životni standard najugroženijih kategorija i osigura održivost ključnih sistema.
Ovo je pet stvari koje treba da znate na početku dana:
Rekordan budžet FBiH: Gotovo devet milijardi KM za penzije, socijalu i razvoj
Vlada Federacije BiH utvrdila je prijedlog budžeta FBiH za 2026. godinu u ukupnom iznosu od 8.898.279.146 KM, koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru za donošenje po hitnom postupku. Budžet Federacije BiH za narednu godinu veći je u odnosu na ovogodišnji za 690 miliona KM.
U budžetu su planirana značajna sredstva za transfere pojedincima, s ciljem osiguranja kontinuiteta socijalnih davanja i provedbe ključnih zakonskih rješenja. Tako se najveći dio ovih sredstava odnosi na isplatu penzija po raznim zakonskim osnovama za koje je planiran iznos od 4.302.716.055 KM, čime se osigurava redovna i stabilna isplata penzija, očuvanje životnog standarda penzionera, te dugoročna održivost penzijskog sistema. Očekuje se da će se penzije tokom 2026. povećati za više od 17 posto u odnosu na 2025. godinu.
Vlada FBiH
BiH traži novi zamah: Slabija potrošnja koči BDP, oporavak se nazire u trećem kvartalu
Nakon relativno snažne 2024. godine, u kojoj je BDP porastao oko tri posto, bh. ekonomija je u 2025. ušla s vidljivim usporavanjem. U prvoj polovini godine realni rast BDP-a usporio je na 1,8 posto, pod pritiskom slabije domaće potrošnje, investicija i negativnog doprinosa neto izvoza.
Usporavanje je rezultat kombinacije političke neizvjesnosti, opreznijeg ponašanja potrošača i investitora te nepovoljnih vanjskih okolnosti. Pad maloprodajnog prometa i investicionih tokova jasno je ukazao na slabljenje domaće potražnje, dok su rast inflacije i širenje vanjskotrgovinskog deficita dodatno opteretili ekonomske izglede u prvoj polovini godine. Ipak, tokom drugog kvartala zabilježeni su prvi pozitivni signali, a procjene ukazuju na to da bi rast BDP-a u trećem kvartalu mogao ubrzati na oko 2,2 posto.
Bh. ekonomija usporila u 2025., evo šta nas očekuje u narednoj godini
Donosimo analizu ključnih faktora i kretanja koja su obilježila ekonomiju BiH u 2025., godini usporenog rasta i pojačanih domaćih i vanjskih izazova. Minimalna plata u Federaciji BiH početkom 2025. povećana je sa 619 KM na 1.000 KM, što je ocijenjeno kao jedna od najznačajnijih ekonomskih mjera u posljednjim godinama, dok se trenutno očekuje odluka o visini minimalne plate za 2026. godinu.
BDP BiH rast će u 2025. godini po stopi od oko 2,6 posto, prije svega zahvaljujući ličnoj potrošnji, turizmu i postepenom oporavku građevinskog sektora, dok će slaba eksterna potražnja i dalje oprezne investicije ograničavati potencijal rasta. U 2026. godini očekuje se ubrzanje rasta na oko 3,2 posto, uz pretpostavku nastavka snažnih kretanja u uslugama i industriji, odnosno jačanje potražnje domaćinstava i građevinskog sektora, kao i daljnjeg pada nezaposlenosti, navodi Analitički tim Bloomberg Adrije.
Zabrana pušenja u R. Srpskoj od 1. augusta 2026, kazne rigoroznije nego u FBiH
Zabrana pušenja u zatvorenim javnim prostorima u Republici Srpskoj stupit će na snagu 1. augusta 2026. godine. Novi zakon predviđa znatno strožije kazne u odnosu na Federaciju BiH, kako za fizičke, tako i za pravne osobe.
Kazne za kršenje zabrane pušenja kretat će se od 1.000 do 2.000 KM za fizičke osobe, dok su za pravne osobe predviđene kazne od 3.000 do 6.000 KM, uključujući i odgovorne osobe i poduzetnike.
Bloomberg Adria
Šta su Trumpove carine učinile od svjetske ekonomije
Donosimo i analizu globalnih kretanja koja su obilježila svjetsku ekonomiju u 2025. godini. Nakon perioda postpandemijskog oporavka, globalna ekonomija našla se na prekretnici, suočena s rastućim geopolitičkim i trgovinskim pritiscima. Ključni faktor neizvjesnosti bila je trgovinska politika SAD-a, gdje je administracija Donalda Trumpa tokom godine uvela širok paket restriktivnih carina na robu iz gotovo 70 zemalja, u rasponu od 10 do 50 posto.
Carine su zvanično stupile na snagu u augustu, znatno opterećujući globalnu trgovinu i narušavajući ustaljene lance snabdijevanja. Posljedice su se brzo prelile na investicije i poslovno povjerenje širom svijeta, produbljujući neizvjesnost u međunarodnoj trgovini. U takvom globalnom okruženju, usporavanje ekonomskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini dobilo je dodatnu dimenziju, jer slabija vanjska potražnja i poremećaji na ključnim izvoznim tržištima dodatno ograničavaju prostor za snažniji i održiviji oporavak domaće ekonomije.
Šta se još čitalo:
Saudijci su kupili pažnju, sada moraju dokazati model
Presedan u formiranju cijena željezne rude - Rio Tinto napušta vodeći indeks
Evropske akcije stabilne dok investitori prate pregovore o Ukrajini
Nakon sedmica mirovanja, bitcoin iznad 90.000 dolara
Danas čitajte:
Urednici "Bloomberg Adrije" izabrali su 25 kompanija, po pet iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, koje su zasijale u 2025. godini.
.webp){kind=icon}
