Svjetska ekonomija se u 2025. godini našla na prekretnici, suočena sa snažnim pritiskom trgovinske politike SAD-a. Administracija Donalda Trumpa obilježila je godinu uvođenjem široko rasprostranjenih i restriktivnih carina, koje se primjenjuju na robu iz gotovo 70 zemalja, u rasponu od 10 do 50 posto. Carine su zvanično na snagu stupile u augustu, stavljajući trgovinske odnose i globalnu trgovinu pod veliki pritisak i tako stvarajući veliku neizvjesnost u investicijama, poslovanju i međunarodnim lancima snabdijevanja.
Autoindustrija pod udarom, kineska vozila u fokusu
Posebno snažan udar carine su zadale globalnoj automobilskoj industriji. Automobili su se našli među najosjetljivijim proizvodima u novom carinskom režimu, što je dodatno zakomplikovalo položaj evropskih i azijskih proizvođača na američkom tržištu. Istovremeno, kineska automobilska industrija, naročito proizvođači električnih vozila, suočava se s dodatnim barijerama, jer Washington kineske automobile sve otvorenije tretira kao stratešku prijetnju američkoj industriji.
Bloomberg
Kineski proizvođači, koji su posljednjih godina agresivno širili izvoz zahvaljujući nižim cijenama i državnim subvencijama, sada su primorani preusmjeravati isporuke ka Evropi, jugoistočnoj Aziji i tržištima u razvoju. To je izazvalo zabrinutost i u EU, gdje se sve češće govori o zaštitnim mjerama kako bi se spriječio "talas" jeftinih kineskih vozila koji prijeti domaćim proizvođačima.
Trump tvrdi da će više carine smanjiti trgovinski deficit i natjerati kompanije da vrate proizvodnju u SAD. Njegovi kritičari, međutim, upozoravaju na rizik rasta inflacije, nestašica i usporavanja privrede. Iako se najcrnji scenariji još nisu ostvarili, podaci već pokazuju prve znakove napetosti.
U takvom okruženju, američke Savezne rezerve (Fed) ponovo su smanjile referentnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na raspon od 3,5 do 3,75 posto. Odluka je donesena glasanjem 9-3, što predstavlja najveću podjelu unutar FOMC-a još od 2019. godine.
Fed se našao između dvije suprotstavljene sile: i dalje povišene inflacije i tržišta rada koje pokazuje znakove slabljenja. Analitičari ističu da je komunikacija Feda bila neuobičajeno neusklađena, a tržišta sve češće zaključuju da Fed reagira sa zakašnjenjem na slabljenje tržišta rada. Istovremeno, politički pritisak iz Bijele kuće ne jenjava, Trump otvoreno traži agresivnije snižavanje kamata, dok njegovi saveznici poručuju da ima "puno prostora" za daljnje monetarno popuštanje.
Bloomberg
Geopolitičke napetosti
Globalna ekonomija u 2025. i dalje snažno osjeća posljedice geopolitičkih napetosti, prije svega rat u Ukrajini i nestabilnosti na Bliskom istoku. Iako su cijene energije stabilnije nego tokom energetskog šoka iz 2022. i 2023. godine, tržišta ostaju izuzetno osjetljiva na svaku novu eskalaciju sukoba. Napetosti na Bliskom istoku direktno utječu na naftna tržišta zbog straha od poremećaja isporuka kroz ključne pomorske rute, dok rat u Ukrajini i dalje oblikuje evropsku energetsku sigurnost i odnose s Rusijom.
Američka vlada je 22. oktobra uvela sankcije najvećim ruskim naftnim kompanijama Rosneftu i Lukoilu, čime je pitanje snabdijevanja i cijena nafte ponovo došlo u fokus svjetske javnosti. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, ruski izvoz nafte i rafiniranih derivata iznosi oko 7,3 miliona barela dnevno, što čini približno sedam posto ukupne globalne potrošnje, pa se svako ograničenje tog toka reflektira na tržišta širom svijeta. Sankcije su odgovor na Putinovo odbijanje da okonča rat u Ukrajini. Cilj je ograničiti prihode od nafte i plina, koji čine oko četvrtinu ruskog državnog budžeta, i time iscrpiti sredstva potrebna za nastavak sukoba.
Justin Hamel/Bloomberg
Istovremeno, energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima nastavlja se, ali sporijim tempom nego što su razvijene ekonomije ranije planirale. Vlade se u 2025. sve češće nalaze između dugoročnih klimatskih ciljeva i kratkoročne potrebe da zadrže stabilne i pristupačne cijene energije u uslovima slabijeg ekonomskog rasta i socijalnih pritisaka. Zbog toga se dio zemalja privremeno vraća fosilnim gorivima, produžava rad termoelektrana ili usporava povlačenje subvencija za energiju, čime tranzicija postaje skuplja i politički osjetljivija.
Pritisci zbog carina
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da globalna ekonomija pokazuje znake pritiska zbog sveobuhvatnih američkih carina i protekcionizma, iako se zasad drži bolje nego što se očekivalo. Očekuje se da će globalna privreda ove godine porasti za 3,2 odsto, što je više od prethodne prognoze od tri odsto iz jula, navodi se u Svjetskom ekonomskom izgledu MMF-a objavljenom sredinom oktobra. Za 2026. godinu predviđa se blagi pad rasta na 3,1 odsto.
Ipak, MMF upozorava da bi trajno uvođenje carina od 20 posto ili više na uvoz iz većine zemalja moglo postati ozbiljna prepreka globalnom rastu. Privremeno olakšanje donijelo je to što su kompanije unaprijed povećale zalihe, kao i činjenica da je dio carina, uključujući one prema Kini, privremeno suspendovan.
Iako zasad nema globalne recesije, svijet ulazi u fazu sporijeg i nestabilnijeg rasta, u kojoj će odluke Washingtona, Feda i najvećih ekonomija imati dugoročne posljedice.
.webp){kind=icon}
