Kad pogledamo domaće tržište, Bosna i Hercegovina ima sredstva za isplatu pomoći državnim službenicima, ali realizaciju koče zakon i politika. U svijetu, rast cijena plemenitih metala i Nobelova nagrada za inovacije u ekonomiji ukazuju na važnost znanja i prilagodljivosti u nestabilnom okruženju, što potvrđuje i Deloitte kroz svoj pristup promjenama.
U budžetu ima novca za zahtjeve državnih službenika, ali zakon i politika su prepreka
Naša država ima dovoljno sredstava za isplatu jednokratne pomoći od 2.000 KM državnim službenicima, a takva isplata ne bi ugrozila fiskalnu stabilnost. Ipak, realizaciju koče zakonske prepreke i političke blokade. Prema podacima Bloomberg Adrije, institucije BiH imaju 746,1 milion KM na računima kod Centralne banke, dok mjesečno troše oko 106 miliona KM za otplatu duga.
Softić: Inovacije i znanje mijenjaju pravila igre
Sabina Softić, direktorica Deloittea u BiH, u razgovoru za Bloomberg Adriju ističe kako se kompanija prilagođava globalnim promjenama u regulativi, tehnologiji i održivosti. Kroz ulaganja u digitalna rješenja, podršku klijentima u poreznim reformama te promociju ESG standarda i rodne ravnopravnosti, Deloitte potvrđuje lidersku poziciju. U sve bržem usklađivanju s globalnim standardima, kompanija pokazuje da su inovativnost i prilagodljivost ključ uspjeha.
Srebro naglo raste, a zlato ruši rekorde. Šta pokreće novi val rasta?
Srebro je dosegnulo najvišu cijenu u desetljećima, potaknuto historijskim "short squeezeom" u Londonu, dok zlato nastavlja obarati rekorde zbog rasta interesa investitora. Cijena srebra porasla je gotovo tri posto na blizu 52 dolara po unci, a zlato je premašilo 4.068 dolara. Rast su zabilježili i platina i paladij.
Mokyr, Aghion i Howitt dobili Nobela za ekonomiju
Joel Mokyr, Philippe Aghion i Peter Howitt nagrađeni su za objašnjenje ekonomskog rasta potaknutog inovacijama. Mokyr će dobiti polovinu nagrade od 11 miliona kruna (1,2 miliona dolara), dok Aghion i Howitt dijele drugu polovinu. Nagradu za ekonomiju, koju je uvela Švedska centralna banka 1968., dodjeljuje Kraljevska švedska akademija nauka.
Zašto je makronizam definitivno propao
Francuska politička kriza dobila je novi zaokret nakon što je predsjednik Emmanuel Macron ponovo imenovao Sebastiena Lecornua za premijera, samo četiri dana nakon njegove ostavke. Lecornu kaže da se predomislio "iz osjećaja dužnosti" i da će raditi na donošenju budžeta i rješavanju problema građana. Ipak, ostaje neizvjesno hoće li uspjeti formirati stabilnu vladu.
Čitalo se još…
Šta obećava Trumpov mirovni plan za Gazu
Moguće je zatvaranje osam fabrika automobila u Evropi
Slijedi...
Za početak dana izdvajamo - Uslovi života su bolji vani, ali je lakše živjeti u BiH
Selimović: Svjetska tržišta nikada nisu poslovala pod većim pritiscima
.webp){kind=icon}
