Izrael i Hamas započeli su provedbu prvih koraka koje je predložio američki predsjednik Donald Trump kako bi se okončao dvogodišnji rat. Prekid vatre službeno je stupio na snagu u većem dijelu Gaze, iako se u nekim područjima još uvijek izvještava o sukobima, a izraelske snage povukle su se na takozvanu Žutu liniju 10. listopada.
Prema preliminarnom sporazumu između stranaka, očekuje se da će Hamas vratiti svih 48 talaca koje još uvijek drži, od kojih se vjeruje da je oko 20 živih; Izrael će pustiti gotovo 2000 palestinskih zatvorenika; a značajna pomoć će stići u Gazu.
Iako je Hamas pristao na oslobađanje talaca, suzdržao se od formalnog odgovora na druge aspekte Trumpovog plana od 20 točaka, koji je usvojio izraelski premijer Benjamin Netanyahu. U svom najambicioznijem obliku, plan poziva Hamas da učini ono što je rekao da neće učiniti: predaju. To bi značilo pristanak na razoružavanje i odricanje od sve vlasti u Gazi, kojom Hamas vlada od 2007.
Što plan obećava Palestincima u Gazi?
Prvo, plan obećava kraj izraelskih vojnih operacija koje su uništile infrastrukturu Gaze i ubile više od 67.000 ljudi, prema ministarstvu zdravstva. Isporuke pomoći Gazi - gdje promatrači koje podržava UN kažu da se neka područja suočavaju s glađu - trebale bi se povećati bez miješanja Izraela ili Hamasa, barem do razina utvrđenih u siječanjskom sporazumu o prekidu vatre.
Plan također obećava da će Gaza biti obnovljena u korist svog naroda. Uključuje jamstva da Izrael neće okupirati ili anektirati teritorij te da će se izraelske snage umjesto toga postupno povući. Također obećava da nijedan stanovnik Gaze neće biti prisiljen napustiti teritorij i da će ljudi tamo moći to učiniti ako žele - a zatim se vratiti. Ranije ove godine, Trump je predložio da američka vlada preuzme kontrolu nad ispražnjenim Pojasom Gaze i pretvori ga u odmaralište, što je izazvalo zabrinutost.
Bloomberg
Što bi se dogodilo s Hamasom i njegovim članovima?
U najambicioznijoj verziji plana, Hamas - kojeg su SAD i Europska unija označili terorističkom organizacijom – pristao bi da nema nikakvu ulogu u upravljanju Gazom "izravno, neizravno ili u bilo kojem obliku". Skupina se službeno nije složila s tim. Međutim, glasnogovornik je 9. listopada za Al Jazeeru rekao: "Hamas neće biti dio upravljanja Gazom i pokazali smo svu potrebnu fleksibilnost u tom pogledu."
Nakon što se svi taoci vrate Izraelu, članovima Hamasa bi bila dana amnestija ako se obvežu na miran suživot i razoružanje. Oni koji žele napustiti Gazu dobili bi siguran prolaz u drugu zemlju. Pozivaju se "regionalni partneri" da pruže "jamstva" da će Hamas poštovati te obveze. Isti glasnogovornik Hamasa rekao je za Al Jazeeru: "Razgovaramo o pristupima s posrednicima za postizanje prekida vatre, ali ne na temelju predaje oružja."
Tko bi trebao osigurati mir u Gazi?
Plan poziva na suradnju SAD-a s arapskim zemljama i drugim partnerima na uspostavljanju takozvanih Međunarodnih stabilizacijskih snaga (ISF), koje bi se odmah rasporedile u Gazi. Ideja je da izraelska vojska postupno preda teritorij koji kontrolira u Gazi, a ISF ga okupira na temelju vremenskog okvira koji tek treba odrediti. Plan poziva na održavanje prisutnosti izraelskih snaga duž perimetra Gaze dok se teritorij "adekvatno ne osigura od bilo kakve obnovljene terorističke prijetnje".
ISF ima zadatak obučavati i podržavati nove lokalne policijske snage u Gazi, koje bi trebale dugoročno osigurati unutarnju sigurnost teritorija.
Tko bi trebao upravljati Gazom?
Plan poziva na uspostavljanje privremenog odbora za upravljanje javnim službama i općinama u Gazi, sastavljenog od palestinskih i međunarodnih tehnokrata. Nadgledao bi ga međunarodni odbor u kojem bi bio bivši britanski premijer Tony Blair, a predsjedavao bi Trump. Odbor bi također "postavio okvir i upravljao financiranjem obnove Gaze", iako detalji još nisu poznati.
Nudi li plan Palestincima put do vlastite države?
Plan priznaje da je državnost težnja palestinskog naroda i izražava mogućnost da će s vremenom okolnosti stvoriti "vjerodostojan put" za postizanje cilja vlastite države.