Nekretnine, zelena energija i IT - glavni motori rasta ekonomije BiH

Sektor nekretnina ostaje jedan od najatraktivnijih za strane investitore u Bosni i Hercegovini. Do kraja 2023. godine u ovaj sektor je uloženo više od milijardu KM, tačnije 1,053 milijarde, što čini 5,4 posto od ukupnih direktnih stranih investicija (19,4 milijarde KM), pokazuju podaci Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA). 

Najatraktivnije lokacije su Sarajevo, Trebević, Jahorina, Mostar i obala Neretve. FIPA navodi da je interes posebno izražen kod investitora iz arapskih zemalja, a pandemija nije znatno umanjila njihovu aktivnost. Agencija nudi podršku kroz bazu s više od 400 investicijskih projekata, uključujući nekretnine. 

Minet Musić, direktor globalne agencije MM REAL ESTATE, ističe da je Sarajevo u fokusu zbog svoje međunarodne povezanosti, kulturne raznolikosti i rastuće potražnje za luksuznim smještajem i hotelima. 

Pored ulaganja u nekretnine, u fokusu su i novi pravni i finansijski mehanizmi za podršku obnovljivim izvorima energije. Kućne elektrane, odnosno prosumerska postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, uskoro bi trebale postati dostupnije građanima Federacije BiH. 

Depositphotos

Stupanjem na snagu Programa o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstava, omogućena je finansijska podrška krajnjim korisnicima – građanima koji žele proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe, s mogućnošću predaje viška u mrežu. Ova praksa je pojam "prosumer" dovela u fokus kao element građanske energije. 

Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije iz 2023. godine prvi je put sistemski prepoznao ovu kategoriju potrošača i omogućio im sufinansiranje postrojenja do 10,8 kW instalirane snage. Time su domaćinstva jasno definirana kao ciljna grupa za razvoj decentralizirane proizvodnje energije u BiH. 

Kinezi na bh. cestama

Novi signal promjene dolazi i iz automobilskog sektora, gdje BiH bilježi nagli rast uvoza vozila iz Kine. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2024. godini uvezena su 364 kineska vozila, što je porast od 91 posto u odnosu na 2023. Vrijednost uvoza porasla je na 7,08 miliona KM, dok su dažbine uplaćene državi iznosile 2,33 miliona KM – što ukazuje na sve veći fiskalni značaj ovog segmenta. 

Bloomberg Adria

Značajno je i to da je većina uvezenih kineskih automobila u 2024. bila nova (294 komada), što potvrđuje trend rasta interesovanja za električne i hibridne modele koji nude konkurentan omjer cijene i tehnologije. 
Trend se nastavlja i u prva tri mjeseca 2025. godine – već je uvezeno 39 vozila, gotovo ravnomjerno raspoređenih između novih i polovnih. 

Na bh. tržištu trenutno djeluju četiri glavna uvoznika kineskih automobila, a prisutni su brendovi kao što su: Geely, Chery, MG, Dongfeng (Forthing), BYD, Lynk & Co, XPENG, Cenntro, M-Hero, Farizon i Voyah. 

Potencijali medicinskog turizma 

Kada govorimo o razvoju - turizam u BiH nastavlja pozitivne trendove – u 2023. godini zabilježeno je 1,9 miliona turističkih posjeta, što je rast od 10,3 posto. Strani turisti ostvarili su 14,8 posto više posjeta, a jedan od rastućih motiva dolaska je i zdravstveni turizam. Iako još nema jedinstvene statistike za ovu nišu, podaci iz RS ukazuju na značajan porast – posjete banjama porasle su za 7,9 posto, a broj noćenja za 9,6 posto. 

Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić ističe da banjski turizam postaje regionalni lider, s popunjenošću kapaciteta od preko 80 posto tokom godine.  

U cilju konkurentnosti, ukinuta je boravišna taksa za posjetioce banja, a banja Guber i općina Han Pijesak dobile su status vazdušnih banja, čime se dodatno proširuje ponuda zdravstveno-rekreativnog turizma. 

Reguliranje naftnog sektora

Ono što posebno raduje kompanije koje posluju u naftnom sektoru jeste da će kontrola kvaliteta goriva, nadzor nad ukapljenim naftnim gasom (LPG) i jači inspekcijski nadzor sada biti bolje reguliran zahvaljujući novom zakonskom okviru. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naftnim derivatima, usvojen po hitnom postupku, usklađen je s evropskim standardima i Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva Vijeća ministara BiH. Kako ističu iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, riječ je o ključnom koraku ka modernizaciji sektora goriva i pripremi tržišta za integraciju u evropski energetski prostor.  

Depositphotos

Trenutno ne postoji monitoring goriva jer su stari zakon i pravilnik vezani za ukinute odredbe Odluke o kvalitetu. Novi zakon rješava taj propust omogućavajući ponovno aktivno praćenje. Ovim zakonskim rješenjem uvode se viši standardi kvaliteta goriva, omogućava se novi način aditiviranja.  

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da zakon osigurava sigurnije i ekološki prihvatljivije gorivo za građane i privredu.   

Dok su mnoge regionalne IT kompanije tokom kriza birale štednju, sarajevska firma Walter Code odlučila je – ulagati. 

Mak Džonlagić, direktor firme, u razgovoru za Bloomberg Adriju ističe kako se otpornost gradi ulaganjem u tim, znanje i razvoj, a ne mjerama štednje.  

Prema njegovim riječima, vještačka inteligencija nije prijetnja, već saveznik mladim IT stručnjacima, a bh. firme moraju više ulagati u izgradnju povjerenja i edukaciju tržišta ako žele konkurirati globalno. 

Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli, govorio je o tome koliko nas košta zaostajanje u procesu ekonomske tranzicije. 

Sport i turizam motori globalnog rasta

Kad se govori o industrijama s najvećim multiplikatorom, sport i turizam se nameću kao savršen spoj. Nekada vezan isključivo uz mega događaje, sport danas oblikuje strategije nacionalnih turističkih zajednica, ulazi u urbanističke planove i postaje nosilac brendiranja destinacija.  

Kako je istaknuo Simon Chadwick, profesor sporta i geopolitičke ekonomije, "turizam više nije samo nusprodukt sporta – on je postao strateški alat za teritorijalno pozicioniranje i reputacijski kapital destinacija". Prema IMARC Group i PwC, vrijednost tržišta sportskog turizma premašit će 1,8 biliona dolara do 2030. godine. Danas čini više od 10 posto međunarodnog turističkog prometa.  

Taj rast potaknut je kombinacijom velikih sportskih događaja, razvoja participativnih formata i transformacije sportskih klubova u turističke atrakcije. 

FIFA-in eksperiment s proširenim Klupskim svjetskim prvenstvom počinje danas, a suočava se s ozbiljnim pitanjem: ko zapravo želi gledati turnir koji izgleda kao marketinška vježba s prenapregnutim igračima i neravnopravnim timovima.