Dok su globalna tržišta prošle sedmice živjela u ritmu vijesti iz Perzijskog zaljeva, Wall Street je paradoksalno bilježio rekorde. S&P 500 dotakao je historijski maksimum, a investitori su ignorisali eskalaciju između SAD-a i Irana, kladeći se da će Trump, kao i ranije, popustiti kada ekonomska cijena postane previsoka. Nafta je oscilirala između nade i straha, dok su mirovni pregovori posredovani kroz Pakistan davali povremene signale napretka, Trump je iranski prijedlog nazvao "smećem", a primirje proglasio "životno ugroženim".
Brent sirova nafta kretala se oko 100 dolara po barelu, daleko iznad predratnih 70 dolara, a zatvoreni Hormuški moreuz i dalje pritišće globalne lance snabdijevanja. Uz geopolitiku, tržišta su pratila i AI euforiju, tehnološke dionice ostaju najvažniji stub indeksnog rasta, a entuzijazam oko vještačke inteligencije zasad nadmašuje sve ostale brige.
Na domaćem terenu, sedmica je bila punija od kalendara i punija od polica s Panini sličicama.
FIA postaje analitički mozak privrede
Finansijsko-informatička agencija (FIA) najavila je veliku transformaciju, od administrativnog servisa prema ključnom izvoru analitičkih informacija za privredu i institucije Federacije BiH. U fokusu je razvoj koncepta "FIA Intelligence", platforme koja bi objedinila publikacije, analitičke alate i baze podataka s ciljem pravovremenog prepoznavanja ekonomskih trendova.
Faruk Hadžić
Direktor FIA-e Faruk Hadžić za Bloomberg Adriju naglasio je da će ključni iskoraci uključivati digitalizaciju finansijskih izvještaja, jačanje internih kapaciteta te intenzivniju saradnju s Poreznom upravom i Agencijom za bankarstvo. Ideja je jednostavna, ali ambiciozna: kroz povezivanje podataka dobiti cjelovitiju, tačniju i pravovremenu sliku ekonomije.
Cement, CO2 i cijena zelene tranzicije
Dok FIA radi na podacima o ekonomiji, industrija živi tu ekonomiju iz prve ruke i to sve zahtjevnije. Rekordna prodaja i rast dobiti u cementnoj industriji više nisu rezultat samo povoljnih tržišnih okolnosti, već dugoročnih ulaganja u efikasnost, modernizaciju i dekarbonizaciju. No iza tih brojki krije se sve viši račun.
Heidelberg Materials - Branimir Muidža
Branimir Muidža, generalni direktor Heidelberg Materials za Hrvatsku i BiH, za Bloomberg Adriju objasnio je kako evropska pravila o CO2 emisijama postaju direktan finansijski teret za izvoznike iz Bosne i Hercegovine. Pritisak CBAM regulative, rastući troškovi energije i skupa zelena tranzicija stavljaju domaće kompanije u nezahvalnu poziciju, moraju se mijenjati brzo, u okruženju koje se mijenja sporo. Alternativna goriva i tehnološka transformacija nisu više opcija, postaju pitanje opstanka.
Kamate padaju, ali realna cijena raste
Priča o troškovima ne završava u fabrikama, ona se nastavlja u domaćinstvima koja razmišljaju o stambenim kreditima. Pogled na kamatne stope u Adria regiji otkriva jasnu podjelu, Hrvatska i Slovenija, kao članice eurozone, bilježe uvjerljivo najniže stope na stambene kredite, dok zemlje izvan eurozone i dalje plaćaju cijenu restriktivnije monetarne politike i višeg inflacionog rizika.
Postoji, međutim, jedan paradoks koji prolazi gotovo nezapaženo, a to je da su kamatne stope na stambene kredite u regiji niže od inflacije. Realna kamatna stopa je negativna, inflacija doslovno "pojede" dio rate kredita. Ključni faktor koji to omogućava nije samo politika Evropske centralne banke, već činjenica da bankarski sistem obiluje likvidnošću. Depoziti stanovništva i kompanija nalaze se blizu historijski najviših nivoa, što bankama smanjuje trošak finansiranja i otvara prostor za agresivnije spuštanje kamatnih stopa.
Na temelju svih tih kretanja, neminovno se nameće pitanje, čeka li nas kriza? Odgovor naših analitičara je, za sada, umirujući, ali uz ozbiljnu ogradu. Bosna i Hercegovina ne ide prema ekonomskoj krizi u drugoj polovici godine, no kvalitet rasta vidno slabi. BDP je u 2025. realno porastao 2,1 posto na godišnjem nivou, pri čemu je glavni pokretač bila potrošnja domaćinstava, koja čini više od 60 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda.
Potrošnja i rast plata još uvijek drže ekonomiju na površini, turizam pomaže, ali industrija i vanjska trgovina usporavaju. Ako inflacija ostane iznad pet posto i ako industrijska aktivnost dodatno klizne, druga polovica godine mogla bi donijeti osjetljiv pritisak na realni dohodak građana.
ACX+ kriptomjenjačnica
Kompanija Adria Technology iz Banje Luke, koja upravlja kriptomjenjačnicom ACX+, suočava se s tužbom jednog klijenta nakon što je platforma od januara nedostupna korisnicima. Više korisnika tvrdi da ne mogu pristupiti svojim sredstvima te da na njihove upite ne odgovaraju ni odgovorna lica ni korisnička podrška, zbog čega su prijave završile u Upravi kriminalističke policije.
ACX
Direktor kompanije Branko Petrović izjavio je za Bloomberg Adriju da je do problema došlo nakon prekida saradnje s američkom kompanijom Modulus Global. Naveo je da Adria Technology razvija vlastitu platformu čije je pokretanje planirano u junu, te tvrdi da korisnici neće ostati bez novca i da kompanija redovno komunicira s njima.
Banjalučka kompanija Rocket Science, koja ima račun na ACX+ platformi, podnijela je tužbu kojom od kriptomjenjačnice potražuje oko 35.000 KM zbog nemogućnosti pristupa sredstvima.
Federacija se zadužuje, NLB kupuje
Usred tih makroekonomskih kretanja, tržišta kapitala radila su svoje. Federacija Bosne i Hercegovine prodajom desetogodišnjih obveznica na Sarajevskoj berzi (SASE) prikupila je 30 miliona maraka, no pravi pokazatelj apetita investitora krije se u detaljima, pristigle ponude iznosile su gotovo duplo više, ukupno 57,4 miliona KM. Kuponska stopa utvrđena je na 5,25 posto, s datumom dospijeća 13. maja 2036. godine.
Konstantinos Tsakalidis/Bloomberg
S druge strane, Nova Ljubljanska banka (NLB) objavila je prospekt za dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje kontrolnog udjela u Addiko banci, nudeći 29 eura bruto po dionici. Za uspjeh preuzimanja banka mora osigurati najmanje 75 posto glasačkih prava. Razdoblje prihvatanja traje do 22. jula 2026. Addiko banka, uvrštena na Bečku berzu, posluje na šest tržišta u regiji, od Austrije do Crne Gore s ukupno 19,5 miliona običnih dionica.
Freelancing: između papirologije i budućnosti
Dok veliki igrači reorganiziraju bankovni sektor, mali i samostalni radnici bore se s posve drugačijim, ali podjednako stvarnim izazovima. Freelancing u Bosni i Hercegovini i dalje je administrativno zahtjevan i pravno neujednačen po entitetima, što mnoge tjera da više vremena troše na papirologiju nego na sâm posao.
Upravo iz te frustracije nastala je platforma Freelancing.ba. Kako za Bloomberg Adriju pojašnjava osnivačica Milica Kaurin, ideja je potekla sasvim organski iz svakodnevnog ponavljanja istih pitanja o porezima i entitetskim pravilima. Cilj platforme je jednostavan, pojednostaviti cijeli proces, od obračuna poreza do vođenja poslovanja i freelancerima konačno osloboditi ruke za ono u čemu su zapravo dobri.
Bloomberg Adria
Sličice, statistike i sentimentalna ekonomija
Na kraju sedmice, negdje između makroekonomskih analiza i preuzimanja banaka, zemlja je zastala zbog sličica. Nova kolekcija Panini albuma, vezana za odlazak bh. fudbalske reprezentacije na Svjetsko prvenstvo, izazvala je pravu euforiju. Nakon dvanaest godina čekanja, paketići nestaju s polica gotovo odmah nakon isporuke, a pojedinci bez oklijevanja kupuju cijele kutije. Atmosfera podsjeća na neka starija, jednostavnija vremena s razlikom što je pomamu sada dodatno raspirio internet.
A dok kolekcionari razmjenjuju sličice u online grupama, negdje u kafiću stariji gledatelj sliježe ramenima pred "heat mapom" i xG grafikon na ekranu.
.webp){kind=icon}
