text size
Možda najtačniji utisak o stanju njemačke ekonomije stiče se samo iz iščitavanja naslova njemačke i međunarodne štampe. "Rekordan broj stečajeva", "Kompanije nastavljaju da čekaju na znake oporavka", "Budžet Njemačke bi mogao da pogura njenu ekonomiju više od očekivanog", "Napokon, njemačka ekonomija pokazuje znake života", "Prekretnica za njemačku ekonomiju?", "Šta stoji iza kontinuiranog pada njemačkog udjela na izvoznom tržištu"... Previše izvještaja o negativnim pokazateljima i prečesto korišteno "možda" u analizama o izlasku njemačke ekonomije iz krize govore mnogo toga.
Pandemija virusa korona i potom ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu doveli su do toga da se najveća evropska privreda suočila s tektonskim poremećajima, pri čemu se do 2023. godine činila otpornijom na te potrese nego što su mnogi očekivali.
Međutim, već dvije i po godine blage recesije samo su dio posljedica toga da se Njemačka s problemima koji dramatično ugrožavaju njenu ekonomiju, od prelaska s jeftinog ruskog gasa na mnogo skuplji američki i katarski tečni gas, preko rekordne inflacije i manjka kvalifikovane radne snage, do američkog trgovinskog rata i velikih promjena u automobilskoj industriji u kojoj njemački giganti ne uspijevaju da uhvate duh vremena. Kada se na to dodaju preglomazna birokratija, zapuštena infrastruktura, nedostatak digitalizacije i robotizacije proizvodnje, potom preskupa transformacija na karbonski neutralnu industriju, kao i nove geopolitičke i geoekonomske okolnosti, kombinacija svih tih okolnosti čini savršenu oluju koja sve više ljulja njemačko privredno čudo.
Raste talas stečajeva
Korporativna nesolventnost u Njemačkoj u prvoj polovini 2025. godine dostigla je najviši nivo u posljednjih deset godina, jer se njemačke firme bore sa slabom potražnjom, rastućim operativnim troškovima i aktuelnom neizvjesnosti, pokazala je studija agencije za praćenje ekonomije Creditreform, koju su prenijeli brojni njemački i međunarodni mediji. U prvih šest mjeseci ove godine, oko 11.900 firmi je u Njemačkoj proglasilo stečaj, što je, prema procjeni Creditreforma, 9,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine, dok njemački Savezni zavod za statistiku procjenjuje da ovaj porast iznosi 13,1 odsto.
Na udaru krize našle se i njemačke čeličane; Foto: Bloomberg
Najveći porast broja stečajeva zabilježen je u proizvodnoj industriji i iznosi 17,5 odsto, kao i u trgovini, u kojoj je iznosio 13,8 odsto. Razlozi leže u znatno povećanim troškovima sirovina i energenata, što najviše pogađa njemačku industriju, dok maloprodajni sektor osjeća posljedice nevoljnosti mnogih potrošača da troše usljed tekuće krize i konkurencije na internetu. Ipak, brojčano, najviše stečajeva u Njemačkoj ove godine, gotovo 7.000, proglašeno je u sektoru usluga, kojem pripada i ugostiteljstvo.
"Njemačka i dalje ostaje u dubokoj ekonomskoj i strukturalnoj krizi", rekao je za agenciju Reuters glavni ekonomista Creditreforma Patrik-Ludwig Hantzsch, dodajući da kompanije u Njemačkoj sve više imaju problema jer se njihove finansijske rezerve smanjuju, a krediti se ponekad više ne odobravaju. "Uporno visok nivo stečajeva sve više pokreće lančane reakcije".
Hantzsch je naveo da će u Njemačkoj rizik od stečajeva ostati visok do kraja godine jer se ne očekuje značajan oporavak Njemačke, koja je u recesiji posljednje dvije godine.
Gubici uzrokovani nesolventnošću iznosili su procijenjenih 33,4 milijarde evra u prvoj polovini 2025. godine, pri čemu su ovim stečajevima ugrožena radna mjesta 141.000 zaposlenih. Ekonomski institut u Kelnu procijenio je da će ove godine u Njemačkoj ukupno biti oko 25.800 stečajeva, čime se zapravo nastavlja rast talasa stečajeva koji proteklih nekoliko godina zapljuskuje najveću evropsku ekonomiju, godišnje rastući za 15 do 23 odsto.
Propadaju i 'stogodišnjaci'
Ono po čemu se stečajevi ovih godina razlikuju u odnosu na ranije godine jeste to da se sada na tim neslavnim listama sve češće pojavljuju imena kompanija koje postoje 100, 125, 150 ili čak 175 godina, kao i kompanije koje je država podržavala kao veoma perspektivne.
Tako je prošlog mjeseca stečaj proglasio i jedan "stogodišnjak" iz industrije čelika u Njemačkoj - kompanija Albert Pielhau GmbH & Co. KG, koja posluje od 1879. godine, a poslije početka rata u Ukrajini zapala je u finansijske teškoće zbog naglog skoka cijena energenata i dugotrajnog pada prihoda.
Stečaj proglasio i proizvođač letećih taksija Volocopter; Foto: Bloomberg
Njemačka je prošle godine doživjela i krizu startupa budući da je, kako je objavio ekonomski dnevnik "Handelsblatt", prošle godine u Njemačkoj u stečaj otišlo više startupa nego ikada ranije. Prema podacima servisa za podatke Startupdetector, ukupno 336 startupa je 2024. godine podnijelo zahtjev za stečajni postupak, uključujući one koji su ocjenjivani kao veoma perspektivni, kao što je dobavljač stanica za punjenje Numbat i proizvođača letećih taksija Volocopter. Taj broj stečajeva je za oko 17 procenata viši nego prethodne godine i čak 85 odsto viši nego 2022. godine.
"Prošle godine je zabilježen rekordan broj bankrota startupa", rekao je Arnas Braeutigam, suosnivač analitičkog servisa Startupdetector, dodajući da su startupi propadali češće od prosjeka jer nije bilo naknadnog finansiranja, kao i da se pogođeni startupi suočavaju s finansijskim problemima zbog stalno visokih kamatnih stopa, ekonomskog pada i nevoljnosti mnogih potrošača i investitora da troše novac.
Očekivanja od nove vlade
Iako nije svaka nesolventnost nužno problem jer stečajevi mogu da budu put do boljeg poslovnog modela, njemački ekonomisti ukazuju da se u slučaju Njemačke očekuje od vladajućih političara da učine mnogo toga kako bi se trendovi promijenili.
"Nova savezna vlada mora da preokrene ovaj trend, stimuliše ekonomiju i ponovo učini Njemačku atraktivnom kao poslovnu lokaciju", kaže autor studije Ekonomskog instituta u Kelnu i stručnjak za nesolventnost Klaus-Heiner Roel. "Nekontrolisana birokratija, trošna infrastruktura i nedostatak kvalifikovanih radnika ometaju startupe i dodatno povećavaju nesolventnost. To se mora hitno promijeniti."
Kancelar Fridrich Merz uvjeren da će privredu pokrenuti investicijama u infrastrukturu i naoružavanje; Foto: Bloomberg
Međutim, krize nisu jedini pokretač povećane insolventnosti. Njemačka postaje sve neprivlačnija kao poslovna lokacija pa Ekonomski institut u Kelnu tvrdi da visok nivo regulacije i birokratije u Njemačkoj obeshrabruje investicije i dodatno povećava broj stečajeva. Kako ističu, razlog za to što u Njemačkoj ima manje startupa u poređenju s drugim zemljama, kao što je SAD, leži u nedostatku kvalifikovanih radnika i strogim propisima za kompanije.
S druge strane, već postojeće njemačke korporacije najviše opterećuje cijena gasa i struje, zbog čega giganti, kao što je hemijska korporacija BASF, uveliko sele svoju proizvodnju iz Njemačke, najčešće u Kinu. Osim visokih cijena energenata, problemi s malom potražnjom i skupim troškovima radne snage u Njemačkoj doveli su do toga da velike kompanije, kao što su SAP, Miele, Bayer, kao i industrijski giganti Thissenkrupp i BASF, uveliko otpuštaju desetine hiljada zaposlenih svaka.
Posebno je pogođena automobilska industrija, pri čemu najveća njemačka automobilska korporacija,Volkswagen grupa -prvi put u 88 godina svog postojanja razmatra da zatvori čak tri fabrike na tlu Njemačke. Malaksalost s kojom se suočava Volkswagen, kao dio autoindustrije koja je svojevrsna kičma izvozno orijentisane njemačke ekonomije, simptomatična je i za probleme s kojima se Njemačka suočava kao vodeća industrijska nacija, tvrdi jedan do urednika nedjeljnika "Spiegel" Simon Hage.
"Troškovi rada i energije su veći nego bilo gdje drugo u svijetu, čak su i evropske industrijske zemlje poput Italije ili Francuske jeftinije", istakao je krajem prošle godine Hage, dodajući da su dosad uglavnom dobavljači njemačke autoindustrije, poput Continentala ili ZF-a, najavljivali otpuštanje radnika i zatvaranje fabrika u Njemačkoj. "Sada kriza punom snagom pogađa Volkswagen, najvećeg industrijskog poslodavca u zemlji. Šefovi kompanija u Volfsburgu su se očigledno probudili. Ali šta je s političarima u Berlinu?"
Prema ocjeni Hagea, Njemačkoj kao "automobilskoj naciji je potrebna nova vizija".
Naprosto, Njemačka se nalazi na prekretnici u kojoj traži novi model svog ekonomskog uspjeha. Dosad se taj model zasnivao na jeftinoj energiji iz Rusije, narastajućem izvozu u Kinu, jeftinoj proizvodnji dobavljača iz Istočne Evrope i Kine, kao i na američkom nuklearnom kišobranu, koji je omogućavao smanjene troškove za odbranu. U geopolitičkim okolnostima kada su ovi stubovi njemačkog uspjeha srušeni ili ozbiljno zaljuljani, mnoge industrijske grane su krenule da otpuštaju, boreći se s visokim cijenama energije, slabim izvozom i tehnološkim promjenama.
Strukturni problemi
Iako njemački top menadžeri ističu da je ovdje "riječ o troškovima, troškovima i troškovima", ekonomski stručnjaci ukazuju na strukturne probleme. Prema studiji o obimu ekonomskog pada Njemačke proteklih godina, koju je uradila Bundesbanka, njemačka privreda je mogla da poraste za 50 odsto više između 2021. i 2024. godine da njene izvozne industrije nisu bile ograničene problemima, poput nedostatka radne snage i birokratije.
Kako je prenio "The Financial Times", simulacija njemačke centralne banke sugeriše da bi se njemački BDP povećao za 2,4 procentna poena više tokom tog perioda da je izvoz pratio korak s potražnjom na ključnim tržištima, prije svega u mašinskoj, elektro i hemijskoj industriji.
"Gubitak tržišnog udjela u njemačkom izvozu znatno je doprinio slabom rastu njemačke ekonomije posljednjih godina", navodi se u studiji gdje se ističe da je ekonomski pad Njemačke bio posebno akutan 2022. godine, kada su kriza cijena energenata, uska grla u globalnom lancu snabdijevanja i smanjena potražnja iz Kine smanjili rast za 1,3 procentna poena.
Ali strukturni problemi u njemačkoj ekonomiji odigrali su još veću ulogu, a Bundesbanka ukazuje na nedostatak radne snage, sporu produktivnost i rastuća regulatorna opterećenja.
U Njemačkoj najviše stečajeva proglašeno u sektoru usluga, u koje spada i ugostiteljstvo; Foto: Bloomberg
Nasuprot tome, faktori na strani potražnje poput pada interesa za njemačkim automobilima, slabog kineskog rasta ili sankcija Rusiji, igrali su manju ulogu, doprinoseći samo trećini gubitka tržišnog udjela od 2017. godine. Godinama su njemački proizvođači obezbjeđivali alate i vozila koja su bila osnova industrijske ekspanzije Kine, ali je u međuvremenu Kina izgradila svoje domaće industrije u oblastima gdje su njemačke kompanije ranije dominirale.
Prema podacima Bundesbanke, njemačke kompanije sada gube tržišni udio u odnosu na kineske rivale na nizu izvoznih tržišta. Između 2021. i 2023. godine, gubici njemačkog izvoza skoro su se izjednačili s gubicima Velike Britanije nakon Brexita, dok su američke kompanije dobile na tržištu, podstaknute potražnjom za visokotehnološkim proizvodima i izvozom energenata.
Njemačka gubi prednost u spoljnoj trgovini: Nominalni udio na svjetskom tržištu izvoza robe (2011=100); Izvor: Bundesbank, WTO
I dok kancelar Friedrich Merz smatra da će investicijama od hiljadu milijardi evra u infrastrukturu i naoružavanje Njemačke uspjeti da pokrene posustalu privredu, predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel je u nedavnom govoru rekao da kancelarov investicioni program neće biti dovoljan sam po sebi da ponovo pokrene ekonomiju.
"Samo više fiskalnog slobodnog prostora neće riješiti slabost njemačkog rasta", rekao je Nagel. "Uzroci su dublji."
Da bi se preokrenuo ekonomski pad Njemačke, Bundesbanka poziva na paket strukturnih reformi, uključujući bolje podsticaje za podsticanje Nijemaca da više rade, jednostavnije migracione procedure, smanjenje birokratije i ciljanu podršku startupima i inovacijama.
Bloomberg
.webp){kind=icon}
