text size
Decenijama je Ingolštat uživao u prosperitetu, plivajući u finansijskim uspjesima proizvođača automobila Audi. Ali proteklih mjeseci svima je postalo jasno da su ti dani prošli. Taj grad u centru njemačke pokrajine Bavarske suočava se s finansijskom krizom kakvu skorije nije imao, postavši jedan od simbola strukturne i finansijske krize, koju doživljava cjelokupna njemačka privreda, a naročito njemačka industrija, suočena s rastućim troškovima energenata i razvoja novih tehnologija, globalnom konkurencijom i slabom prodajom zbog američkih carina i pada potražnje u Kini.
Kriza njemačke privrede je najviše ukorijenjena u njenoj svojevrsnoj kičmi – njemačkoj automobilskoj industriji, koja će, prema posljednjim najavama, do 2030. godine ukinuti oko 100.000 radnih mjesta, to jest svako sedmo radno mjesto. Proizvođači automobila i njihovi dobavljači su protekle dvije godine otpustili oko 55.000 radnih mjesta, pokušavajući da smanje gubitke, zbog visokih troškova rada i energije u Njemačkoj, kao i sve intenzivnije konkurencije kineskih proizvođača, koji su brže i uspješnije sproveli tranziciju na proizvodnju električnih automobila.
Svakodnevno nove najave otpuštanja
Da strukturna kriza ne drma samo automobilsku industriju, koja zapošljava više od 700.000 ljudi, već i ostale grane njemačke industrije i uopšte privredu, svjedoči i to da svakodnevno stižu najave otpuštanja iz svih sektora.
Bloomberg
Najnovija najava otpuštanja stigla je iz Frankfurta, gdje je sjedište najveće evropske aviokompanije Lufthansa, koja je saopštila kako planira do 2030. godine ukinuti 4.000 administrativnih radnih mjesta, da bi digitalizovala, automatizovala i konsolidovala svoje procese. Iako je Lufthansa Group sa oko 103.000 zaposlenih daleko od gubitaša, ta kompanija planira povećati svoje ciljeve te da joj ubuduće operativni profit bude od osam do 10 procenata prihoda. Očekuje se da će ove godine operativni profit prije odbitka izuzetnih stavki znatno premašiti prošlogodišnji iznos od 1,6 milijardi evra.
U Frankfurtu planiraju čvršće integrisati i centralno upravljati svim aviokompanijama koje su dio Lufthansa Groupa – od osnovnog brenda Lufthansa, koji se bori s problemima zbog štrajkova pilota, preko aviokompanija Swiss, Austrian i Brussels Airlines, do italijanske kompanije Ita, u kojoj je njemački koncern manjinski vlasnik. Osim toga, plan je i da se niskotarifna kompanija Eurowings ojača, kao i poslovanje Lufthansine logistike i poslova održavanja, koje bi trebalo da se etabliraju i u trenutno jakorastućoj oblasti – sektoru odbrane.
Kako prenosi švicarski dnevni list "Neue Zuercher Zeitung", cilj svih mjera je pozicioniranje kompanije za budućnost i generisanje održivo atraktivnih prinosa za akcionare, koji mogu da očekuju dividendu od 20 do 40 procenata profita koncerna.
I dok su otpuštanja u Lufthansi znak prilagođavanja novim vremenima dok se još ostvaruju profiti, u mnogim drugim njemačkim koncernima, bankama i firmama otkazi su znak duboke krize. Od sredine prošle godine do danas velike njemačke kompanije su najavile ukupno oko 150.000 otkaza. Iako su to dominantno radna mjesta u automobilskom i metalskom sektoru, nemali broj njih nema veze s automobilskom industrijom. Tako je njemačko željezničko-transportno preduzeće Deutsche Bahn najavilo otpuštanje oko 30.000 zaposlenih, najveća njemačka čeličana Thyssenkrupp Steel Europe oko 11.000, njemačko poštansko preduzeće Deutsche Post DHL Group oko 8.000, softverski gigant SAP oko 3.500, a Commerzbank između 3.000 i 4.000 zaposlenih.
Početak velikog restrukturiranja industrije
Ipak, među njemačkim kompanijama koje su najavile otpuštanje najmanje 1.000 zaposlenih, najviše je u automobilskom sektoru. Prednjači najveći evropski proizvođač automobila Volkswagen s najavljenim otpuštanjem oko 35.000 zaposlenih, potom najveći proizvođači autodijelova ZF Friedrichshafen sa oko 14.000 otkaza, Bosch sa oko 13.000 i Continental sa oko 10.000, slijedi Audi sa oko 7.500, Daimler Truck sa oko 5.000, Ford Europe i Porsche, svaki sa oko 4.000, Siemens između dvije i tri hiljade, Schaeffler oko 2.800, Brose Fahrzeugteile oko 1.380, Bertrandt oko 1.200 i EDAG Engineering oko 1.000 otkaza.
"Najava značajnih otpuštanja u Boschu je i dalje samo početak velikog industrijskog restrukturiranja u Njemačkoj", rekao je Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanje DIW. "Vidjet ćemo još mnogo otpuštanja, a također i bankrota u narednim godinama."
Bloomberg
Iako su proizvođači automobila i njihovi dobavljači uložili milijarde eura u tehnologiju baterija, sada otkrivaju da će prelazak na električna vozila biti sporiji nego što se očekivalo, pri čemu se bore s opadanjem potražnje, visokim troškovima rada i energije, komplikovanom birokratijom i sve intenzivnijom konkurencijom brzorastućih kineskih proizvođača. Budući da su, prema podacima Eurostata, troškovi rada u proizvodnji u Njemačkoj više nego dvostruko veći nego u Slovačkoj i Češkoj, dio proizvodnje se seli iz Njemačke u istočnu Evropu, ali to i dalje ne nadoknađuje probleme s američkim carinama i kineskom konkurencijom.
To što Bosch planira da za tri posto smanji ukupan broj zaposlenih u svojim pogonima širom svijeta do 2030. godine, ukazuje ne samo na to da je automobilski sektor u krizi nego i nešto drugo.
"To ukazuje na to da strukturne promjene sada dopiru do srži njemačke proizvodnje zasnovane na znanju", smatra Monika Schnitzer, predsjednica Njemačkog vijeća ekonomskih stručnjaka, koja ističe da prelazak na električna vozila znači da je potrebno manje radnika i da kreatori politike moraju podržati prekvalifikaciju radnika kako bi mogli da se prebace u rastuće sektore poput odbrane.
Merzove mjere
Njemački kancelar Friedrich Merz pokušao je ojačati njemačku privredu većim izdvajanjem za naoružanje i svojom inicijativom o investicijama od 100 milijardi eura pod nazivom "Made for Germany", koju je i Bosch podržao. Iako se kancelar nadao da se neka radna mjesta u automobilskom sektoru mogu spasti tako što će nedovoljno iskorišteni pogoni za proizvodnju automobila i autodijelova dobiti ugovore odbrambene industrije, ti planovi se nisu materijalizovali.
Suočen s jakim domaćim pritiscima, Merz planira na sljedećem neformalnom samitu zatražiti od ostalih lidera država članica Evropske unije da EU odustane od svog roka da do 2035. godine bude potpuno zabranjena proizvodnja automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem te da se time automobilskoj industriji, koja se muči s problemima, omogući blaži put ka klimatskoj neutralnosti.
Bloomberg
"Promovisat ću ideju da dozvolimo vozila na hibridni pogon", rekao je Merz, dodajući da će zagovarati da se dozvole i tehnologije kao što su produžeci dometa električnih automobila zasnovani na fosilnim gorivima, koje razvijaju njemački proizvođači i dobavljači automobila.
Doduše, kancelar se nalazi u klinču između zahtjeva svojih demokršćanskih partijskih kolega, koji žele da se zabrana dizel i benzinskih motora ublaži ili ukine, i socijaldemokratskih koalicionih partnera koji uglavnom podržavaju izglasanu zabranu.
"Još nisam uvjerio nikoga u koaliciji", rekao je Merz, dodavši da je siguran da će postići dobar rezultat. "Zalažem se za to da prepustimo automobilskoj industriji i industriji dobavljača da nam pokažu tehnološki put koji će nas dovesti do neutralnosti u emisiji ugljendioksida 2035, 2040. i 2045. godine."
Proizvođači automobila širom EU zagovaraju uklanjanje ovog propisa, a jedan od najglasnijih je izvršni direktor Mercedes-Benza Ola Kaellenius, koji inače predsjedava evropskom automobilskom lobiju ACEA. Kaellenius je pozvao političke lidere da primijene veću fleksibilnost kako bi hibridna vozila i efikasni motori sa sagorijevanjem mogli ostati dio ponude industrije.
"Ako se zabrana EU sprovede kako je planirano, to bi otuđilo potrošače i ugrozilo radna mjesta", upozorio je on.
Kolaps prihoda gradova
I dok grad Štutgart kao sjedište Mercedes-Benza i dalje ne doživljava dramatičan finansijski udar, Ingolštat se uveliko bori s manjkom para u gradskoj kasi, premda su lokalni zvaničnici početkom godine očekivali da će sve biti u redu ako uštede oko 30 miliona eura godišnje. Međutim, novi proračuni ukazuju da će taj grad, koji je sjedište Audija, možda morati da smanji gradsku kasu za od 60 do 80 miliona eura godišnje. Prema riječima gradonačelnika Michaela Kerna, grad prvi put neće moći predstaviti uravnotežen budžet.
"Situacija je dramatičnija nego ikada ranije", upozorio je gradonačelnik grada, koji je na vrhuncu svojih prihoda od korporativnih poreza, uglavnom od Audija, u 2017. godini prihodovao čak 453 miliona eura.
Za 2026. godinu ovaj grad od oko 140.000 stanovnika očekuje od korporativnih poreza samo 70 miliona eura, to jest manje od šestine prihoda prije osam godina. I dok oporavak nije ni na vidiku, troškovi zaposlenih i poslovanje rastu, pa su finansije lokalne samouprave pred kolapsom.
Bloomberg
Istraživanje Njemačkog udruženja gradova pokazalo je da više od trećine velikih njemačkih gradova više ne može da uravnoteži svoje budžete, dok se skoro polovina oslanja na rezerve kako bi pokrila manjak u kasi.
Gradovi širom Njemačke su stanovništvu najavili mjere štednje, a na primjeru Ingolštata se vidi koji su troškovi na udaru štednje – od smanjenja broja zaposlenih, preko drastičnog smanjenja ili ukidanja subvencija za udruženja, kulturne institucije i manifestacije, do odgađanja renoviranja ili proširenja škola i vrtića. Čak i volonterske službe koje za svoj rad dobijaju minimalnu nadoknadu, suočile su se s rezovima, baš kao i mnogi muzeji, pozorišta, biblioteke, sportski klubovi i muzičke škole.
Osim smanjenja kulturne ponude grada, stanovnici će se vjerovatno suočiti s višim naknadama, višim lokalnim porezima i manjim brojem opštinskih usluga, o čemu će gradsko vijeće tek odlučivati. U svakom slučaju, era Ingolštata kao jedne od najbogatijih opština u Njemačkoj očigledno je završena.
Međutim, Ingolštat u ovome nije usamljen. Štaviše, talas otkaza i stečajeva njemačkih malih i srednjih preduzeća, od kojih neka postoje vjekovima, ukazuje na to da je njemačka privreda u ozbiljnoj strukturnoj i finansijskoj krizi. Krizi koja će imati značajne posljedice po cijelu Evropu.
.webp){kind=icon}
