Ursula von der Leyen dobila je drugi mandat kao predsjednica Europske komisije. Europski parlament odobrio je njezinu ponovnu nominaciju s 401 glasom za, što je znatno iznad potrebnih 360 glasova.
Von der Leyen poznata je po snažnoj podršci Ukrajini i kao ključna figura u Zelenom dogovoru EU-a. Tijekom njezina novog mandata, EU će se baviti klimatskim ciljevima, trgovinskim napetostima s Kinom i mogućim povratkom Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a, što bi moglo utjecati na podršku Ukrajini u sukobu s Rusijom.
Prije glasovanja, Von der Leyen je obećala održati klimatske ciljeve EU-a, jačati konkurentnost i obrambenu industriju. Najavila je Industrijski dogovor za čistu energiju u prvih 100 dana mandata kako bi potaknula europsku proizvodnju i smanjila emisije za 90 posto do 2040. godine, piše Bloomberg.
Njezin drugi mandat suočit će se s novim izazovima nakon što je prvi mandat obilježila pandemija COVID-19, invazija na Ukrajinu i energetska kriza. Uspon krajnje desnice i politička nestabilnost u nekim velikim ekonomijama EU-a dodatno će otežati donošenje zakona, posebno onih vezanih uz klimu.
Mađarski premijer Viktor Orbán izazvao je kritike zbog diplomatskih misija u Moskvi, Pekingu i Mar-a-Lagu tijekom mađarskog predsjedanja EU-om. Von der Leyen je oštro kritizirala te poteze, nazivajući ih "politikom popuštanja".
Ponovna nominacija Von der Leyen bila je dio dogovora između Europske pučke stranke, socijalista i liberala. Kao dio tog dogovora, bivši portugalski premijer António Costa postat će predsjednik Europskog vijeća, a bivša estonska premijerka Kaja Kallas postat će glavna diplomatkinja EU-a. Roberta Metsola ponovno je izabrana za predsjednicu parlamenta.
Iako su tri glavne stranke imale dovoljno glasova za podršku Von der Leyen, tražila je podršku i drugih zastupnika, uključujući Zelene i talijansku premijerku Giorgiu Meloni. Zeleni su na kraju podržali njezinu nominaciju.
.webp){kind=icon}
