Evropska unija trebalo bi da smanji emisiju gasova staklene bašte do 2040. godine za čak 95 posto kako bi postigla svoj cilj klimatske neutralnosti 10 godina kasnije, pokazuju preporuke savjetnika ovog bloka. Ranije ove godine, 27-člana EU pokrenula je debatu o postavljanju međucilja smanjenja emisija za narednu deceniju, što će zahtijevati znatno zeleniji način života potrošača i veći napor preduzeća. Preporuka Evropskog naučnog savjetodavnog odbora o klimatskim promjenama ukazuje na mnogo strmiju putanju ka nultim emisijama u odnosu na putanju koju je predložila Evropska komisija.
"Savjetodavne preporuke odbora ističu potrebu za hrabrim i transformišućim mjerama kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. godine na način koji je pravedan i izvodljiv", rekao je predsjedavajući Ottmar Edenhofer. "Da bismo to postigli, EU bi trebalo da smanji emisije za 90-95 posto do 2040. godine u odnosu na nivo iz 1990. godine."
Izvještaj dolazi u trenutku kada vlade i preduzeća širom regiona sve više oklijevaju zbog ambicioznog tempa zelene agende EU, suočavajući se s ogromnim troškovima povezanim s ekonomskom transformacijom. Dvije godine nakon što se EU složila da pooštri cilj smanjenja emisija za 2030. godinu sa 40 na 55 posto, ona završava veliki paket mjera kako bi ispunila novi cilj.
Napor da se kontinent učini klimatski neutralnim poklopio se s hitnim mjerama za ublažavanje efekata energetske krize i povećane konkurencije iz SAD-a i Kine. To je stavilo pritisak na vlade i kompanije, što je dovelo do toga da se francuski predsjednik Emanuel Macron i drugi lideri zalažu za sporiji tempo promjena.
Cilj koji je postavio savjetodavni odbor za klimu bio bi u skladu s njegovom preporukom da se kumulativne emisije EU za period od 2030. do 2050. godine drže unutar granica od 11-14 gigatona ekvivalenta ugljendioksida. To je napor potreban da bi se ograničilo globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni celzija.
Iako će donosioci političkih odluka morati da izaberu strategije koje će slijediti, postizanje ovih ciljeva podrazumijevalo bi skoro potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora EU do 2040. godine, uključujući postepeno ukidanje električne energije proizvedene iz uglja do 2030. godine i masovnu implementaciju energije vjetra, solarne energije i hidroenergije, prema izvještaju. Potrošnja energije bi se znatno smanjila, djelimično zbog elektrifikacije saobraćaja. Dodatno, svi scenariji koje je odbor analizirao zahtijevaju brzo povećanje uklanjanja ugljika.
Bloomberg
O izvještaju će se diskutovati na Odboru za životnu sredinu Evropskog parlamenta kasnije u četvrtak. Evropska komisija, regulatorno tijelo bloka, u javnim konsultacijama ranije ove godine naznačila je da bi smanjenje emisija od 75 do 80 posto do 2040. godine bilo u skladu s prosječnom putanjom između 2030. godine i klimatske neutralnosti do 2050. godine. Smanjenje zagađenja za više od 90 posto značilo bi "veoma visok nivo ambicije, koji bi bio blizu postizanja klimatske neutralnosti već do 2040. godine", navela je u martu.
Komisija, čiji trenutni mandat ističe sljedeće godine, planira u prvom kvartalu 2024. godine predstaviti plan puta za klimu u narednoj deceniji. Prijedlog zakonodavstva bit će iznesen tek kada novi lideri preuzmu dužnost.
.webp){kind=icon}
