Središnje banke eurozone idućih će tjedana objaviti prve uočljivije gubitke nakon desetljeća tiskanja novca.
Europska središnja banka (ECB) će objaviti godišnji rezultat za 2022. godinu u četvrtak, a dužnosnici banke će vjerojatno upozoriti na značajne manjkove ove i iduće godine budući da više kamatne stope poskupljuju troškove servisiranja nagomilanih depozita tijekom razdoblja kvantitativnog popuštanja.
Objava ECB-a svojevrsna je najava serije izvješća nacionalnih središnjih banaka, a Bundesbank u Njemačkoj mogao bi imati najveći problem s gubicima.
"Rezultati će postati negativni za mnoge banke već za 2022. godinu zbog neskladnog utjecaja kamatne stope na aktivu i pasivu", izjavio je guverner portugalske središnje banke Mário Centeno.
Objasnio je kako se financiranje sada obavlja po višim kamatnim stopama koje ne odgovaraju povratu na obveznice i druge oblike duga koje središnje banke imaju u svojim portfeljima.
Takav razvoj događaja nije tipičan samo za eurozonu. Švicarska središnja banka zabilježila je rekordni manjak protekli mjesec.
Neki su dužnosnici zabrinuti za moguće fiskalne implikacije, no Banka za međunarodna poravnanja (BIS) smatra da nova situacija u kojoj će se naći središnje banke nije ključna jer one mogu poslovati i kada je pasiva veća od aktive te ne mogu bankrotirati. Osim toga, gubici neće imati učinak na monetarnu politiku.
Unatoč tome, ECB kritizira eventualne manjkove i prema pravilima banke mogu se postaviti zahtjevi prema nacionalnim vladama da izdvoje sredstva za nacionalne središnje banke. Ni sam ECB nije imun na situaciju u kojoj bi mu trebala financijska potpora.
Bundesbank će vjerojatno imati male gubitke za 2022., ali bi oni mogli porasti na 26 milijardi eura u ovoj godini ako kamatne stope ostanu na sadašnjim razinama, smatra Daniel Gros iz Centra za europske studije u Bruxellesu.
Taj bi iznos izbrisao 20 milijardi eura rezervi za gubitke u programu otkupa obveznica, kao i pet milijardi eura kapitala i rezervi. Za normalnu tvrtku to bi značilo insolventnost.
Bundesbank je izdvajao rezervacije za eventualne gubitke
Glasnogovornik njemačke središnje banke nije htio komentirati to pitanje.
Gros očekuje da će Bundesbank potiho tijekom godine s Berlinom probati dogovoriti kapitalni priljev.
U zadnjoj sličnoj epizodi s manjkovima 1970-ih godina dužnosnici banke su minuse prebacivali u iduće godine, a to je i sada opcija.
Druge središnje banke u eurozoni također čeka gubitak, no ne takav da bi utjecao na kapital. Gros očekuje gubitak od 17 milijardi eura u Francuskoj, devet milijardi eura u Italiji i pet milijardi eura u Nizozemskoj. Ako kamatne stope ostanu visoke i u 2024. godini, središnje banke Francuske i Nizozemske također bi mogle završiti s većom pasivom od aktive.
Guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot je vladu upozorio da će kumulativni gubici biti značajni u idućim godinama te da bi, u ekstremnom scenariju, možda mogla biti potrebna kapitalna injekcija na račun poreznih obveznika.
Središnje banke eurozone imaju velike zalihe obveznica u portfelju
Bivši dužnosnik Švicarske središnje banke i glavni ekonomist u osiguravateljskoj tvrtki Swiss Re Jérôme Haegeli rekao je da će programi tiskanja novca i gubici središnje banke vjerojatno podvrgnuti većem nadzoru politike i javnosti.
"Kombinacija visoke inflacije, za što se djelomično okrivljuje kvantitativno popuštanje, i eventualne potrebe za novcima poreznih obveznika da se okrenu negativne pozicije središnjih banka može biti protumačeno kao ekstraporez na gospodarstvo", kaže Haegeli.
Također, pojava manjkova kod središnjih banaka znači i da proračunski deficit raste.
Taj dvostruki negativni učinak riskira dovesti u pitanje najvažniji dio aktive središnjih banaka, a to je njihova de facto neovisnost, ističe Haegeli.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...
Hormuški moreuz koji je ključna arterija svjetske trgovine naftom ponovo je u središtu međunarodnih napetosti. Šta bi njegovo zatvaranje značilo za cijene i ekonomiju u Bosni i Hercegovini?
Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) na današnjem je sastanku slijedilo očekivanja analitičara i investitora, koji su predviđali osmo uzastopno smanjenje središnje kamatne stope u eurima.
Prosječna cijena novih stanova u Bosni i Hercegovini nastavila je rasti i u prvom kvartalu 2025. godine, dostigavši 3.073 KM po kvadratu, što predstavlja povećanje od 10,7 posto u odnosu na isti period 2024. godine.
U Federaciji BiH od 1. jula ove godine stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim se ukupna zbirna stopa doprinosa na teret poslodavca smanjuje sa dosadašnjih 10,5 na 5 posto. Na ovaj način se ukupna zbirna stopa doprinosa smanjuje sa 41,5 na 36 posto, što predstavlja prvo značajno fiskalno rasterećenje poslodavaca od 2009. godine.
Analize rasta BDP-a, izvoza, produktivnosti, dodane vrijednosti i sličnih makroekonomskih parametara malo znače ako stanovništvu određene države ne rastu plaće i ostali izvori dohotka.
Skupština KS izuzela je javni sektor od plaćanja koncesije na sunčevu energiju, uz najavu da bi se ista olakšica mogla proširiti i na privatne firme. Iz kompanije ASA ENERGIJA upozoravaju da takve mjere narušavaju tržišnu ravnotežu, stvaraju pravnu nejasnoću i ne garantuju veća ulaganja u solarne elektrane
Dok se očekuje nastup Trumpa i poruke sa samita NATO-a, izdvajamo vam nekoliko tema koje imaju uticaj na domaće radnike u lokalnim samoupravama, ali i u mnogobrojnim nevladinim organizacijama.
Plate radnika u gradskim i opštinskim upravama u Republici Srpskoj biće ograničene zakonom. Rukovodioci sa četverogodišnjim fakultetom imaće osnovnu platu od 1.983 do 3.300 KM.
Unesite svoju e-mail adresu na koju ćemo Vam poslati link za resetiranje lozinke
Premašen je maksimalan broj uređaja. Ako ste vlasnik računa, kliknite na "Pošalji prijavu e-poštom" kako biste primili e-poštu s linkom za prijavu. Slijedite link i moći ćete upravljati uređajima povezanim s vašim računom.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...