Središnje banke eurozone idućih će tjedana objaviti prve uočljivije gubitke nakon desetljeća tiskanja novca.
Europska središnja banka (ECB) će objaviti godišnji rezultat za 2022. godinu u četvrtak, a dužnosnici banke će vjerojatno upozoriti na značajne manjkove ove i iduće godine budući da više kamatne stope poskupljuju troškove servisiranja nagomilanih depozita tijekom razdoblja kvantitativnog popuštanja.
Objava ECB-a svojevrsna je najava serije izvješća nacionalnih središnjih banaka, a Bundesbank u Njemačkoj mogao bi imati najveći problem s gubicima.
"Rezultati će postati negativni za mnoge banke već za 2022. godinu zbog neskladnog utjecaja kamatne stope na aktivu i pasivu", izjavio je guverner portugalske središnje banke Mário Centeno.
Objasnio je kako se financiranje sada obavlja po višim kamatnim stopama koje ne odgovaraju povratu na obveznice i druge oblike duga koje središnje banke imaju u svojim portfeljima.
Takav razvoj događaja nije tipičan samo za eurozonu. Švicarska središnja banka zabilježila je rekordni manjak protekli mjesec.
Neki su dužnosnici zabrinuti za moguće fiskalne implikacije, no Banka za međunarodna poravnanja (BIS) smatra da nova situacija u kojoj će se naći središnje banke nije ključna jer one mogu poslovati i kada je pasiva veća od aktive te ne mogu bankrotirati. Osim toga, gubici neće imati učinak na monetarnu politiku.
Unatoč tome, ECB kritizira eventualne manjkove i prema pravilima banke mogu se postaviti zahtjevi prema nacionalnim vladama da izdvoje sredstva za nacionalne središnje banke. Ni sam ECB nije imun na situaciju u kojoj bi mu trebala financijska potpora.
Bundesbank će vjerojatno imati male gubitke za 2022., ali bi oni mogli porasti na 26 milijardi eura u ovoj godini ako kamatne stope ostanu na sadašnjim razinama, smatra Daniel Gros iz Centra za europske studije u Bruxellesu.
Taj bi iznos izbrisao 20 milijardi eura rezervi za gubitke u programu otkupa obveznica, kao i pet milijardi eura kapitala i rezervi. Za normalnu tvrtku to bi značilo insolventnost.
Bundesbank je izdvajao rezervacije za eventualne gubitke
Glasnogovornik njemačke središnje banke nije htio komentirati to pitanje.
Gros očekuje da će Bundesbank potiho tijekom godine s Berlinom probati dogovoriti kapitalni priljev.
U zadnjoj sličnoj epizodi s manjkovima 1970-ih godina dužnosnici banke su minuse prebacivali u iduće godine, a to je i sada opcija.
Druge središnje banke u eurozoni također čeka gubitak, no ne takav da bi utjecao na kapital. Gros očekuje gubitak od 17 milijardi eura u Francuskoj, devet milijardi eura u Italiji i pet milijardi eura u Nizozemskoj. Ako kamatne stope ostanu visoke i u 2024. godini, središnje banke Francuske i Nizozemske također bi mogle završiti s većom pasivom od aktive.
Guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot je vladu upozorio da će kumulativni gubici biti značajni u idućim godinama te da bi, u ekstremnom scenariju, možda mogla biti potrebna kapitalna injekcija na račun poreznih obveznika.
Središnje banke eurozone imaju velike zalihe obveznica u portfelju
Bivši dužnosnik Švicarske središnje banke i glavni ekonomist u osiguravateljskoj tvrtki Swiss Re Jérôme Haegeli rekao je da će programi tiskanja novca i gubici središnje banke vjerojatno podvrgnuti većem nadzoru politike i javnosti.
"Kombinacija visoke inflacije, za što se djelomično okrivljuje kvantitativno popuštanje, i eventualne potrebe za novcima poreznih obveznika da se okrenu negativne pozicije središnjih banka može biti protumačeno kao ekstraporez na gospodarstvo", kaže Haegeli.
Također, pojava manjkova kod središnjih banaka znači i da proračunski deficit raste.
Taj dvostruki negativni učinak riskira dovesti u pitanje najvažniji dio aktive središnjih banaka, a to je njihova de facto neovisnost, ističe Haegeli.
.webp){kind=icon}
