.webp){kind=icon}
Europska središnja banka (ECB) mnogo će teže donositi odluke kada kamatne stope padnu na oko tri posto i kada se pojave sporovi oko toga što je još potrebno da se inflacija drži pod kontrolom, kažu za Bloomberg izvori upoznati s tim pitanjem.
Iako nije vjerojatno da će doći do većih sukoba prilikom dvaju ili triju smanjenja kamata na depozitne olakšice s trenutnih 3,75 posto, kasnije će vjerojatno doći do sporenja oko projekcije inflacije i pitanja granice kamata koje ne ograničavaju gospodarski rast, rekli su izvori koji nisu htjeli biti imenovani zbog toga što informacije nisu javne.
Procjene o tome gdje prestaje restriktivnost kamatnih stopa variraju od dva do tri posto. Međutim, usporavanje inflacije uvjerilo je analitičare i tržišta da će gornja granica tog raspona možda biti dostignuta već krajem ove godine. Tržišna kretanja i analitičari ukazuju na to da bi neutralna kamatna stopa za eurozonu mogla biti oko 2,5 posto.
Neki znakovi već pokazuju da bi moglo doći do tenzija.
"Što kamatne stope budu bliže gornjoj granici opsega neutralne kamatne stope, odnosno što smo manje sigurni u to koliko je naša politika restriktivna, to bi više trebalo voditi računa o tome da sama monetarna politika ne počne poticati inflaciju", rekla je u petak članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel.
Dužnosnici ECB-a uglavnom se slažu da postoji prostor za daljnje smanjenje stopa, s obzirom na to da rast potrošačkih cijena i dalje odgovara njihovim projekcijama povratka na ciljanu inflaciju od dva posto krajem sljedeće godine.
Nakon početka smanjenja kamatnih stopa u lipnju, dodatna smanjenja očekuju se u rujnu i prosincu, kada će se objavljivati i kvartalna izvješća i projekcije. Tržišta ne isključuju još jedno smanjenje kamata u listopadu.
Međutim, ne slažu se svi u vezi s tim koliku prijetnju inflacija (koja je u kolovozu iznosila 2,2 posto) i dalje predstavlja. Neki su zabrinuti zbog gospodarskog rasta, koji je u eurozoni već neko vrijeme skroman, dok se drugi boje da bi preveliko smanjenje stopa moglo ponovno ubrzati inflaciju.
Bloomberg
Različita mišljenja već se mogu čuti među središnjim bankarima.
Grčki bankar Giannis Stournaras izjavio je da bi trebao biti jednako zabrinut i zbog potcjenjivanja i zbog precjenjivanja inflacije, dok je Portugalac Mário Centeno upozorio da bi "inflaciju trebalo usporiti uz najmanje moguće žrtve".
Naglasio je da je najveća opasnost povratak eurozone na nisku inflaciju i nizak gospodarski rast, kao što je bilo prije pandemije.
S druge strane, hrvatski središnji bankar Boris Vujčić upozorio je na rast cijena u sektoru usluga, koji je u kolovozu dosegao 4,2 posto, dok je predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel prošlog tjedna izjavio da ECB ne bi trebao prebrzo snižavati kamate jer bi "nešto snažniji gospodarski oporavak mogao dodatno odgoditi povratak na ciljanu inflaciju".
Još veće podjele izaziva pitanje gdje se nalazi takozvana neutralna kamatna stopa, koja ne sprječava daljnji gospodarski rast. Ta stopa se ne može precizno utvrditi, a postoji više procjena kolika bi trebala biti.
Isabel Schnabel | Bloomberg
Ekonomisti ECB-a rekli su u siječnju da modeli daju realnu stopu između negativnih 0,75 i pozitivnih jedan posto, što znači da bi nominalna stopa trebala iznositi od 1,25 do tri posto. Međutim, François Villeroy de Galhau rekao je u travnju da europska i francuska središnja banka predviđaju da će neutralna nominalna stopa iznositi od dva do 2,5 posto.
Tada je rekao da to ne predstavlja nužno plan ECB-a, ali da pokazuje da središnja banka ima mnogo prostora prije nego što monetarna politika prestane biti restriktivna.
Takve izjave oslanjaju se na slabe ekonomske podatke u eurozoni poput slabih makroagregata, niskog priraštaja i male produktivnosti. Oni koji očekuju više kamatne stope (od 2,5 do tri posto) pozivaju se na strukturne faktore poput skupe zelene tranzicije i potražnje na tržištu rada.
"Rizik od stagflacije u eurozoni učinit će pad kamatnih stopa sljedeći tjedan još kontroverznijim jer je Vijeće guvernera ponovno jasno podijeljeno između plahih i agresivnih", rekao je Carsten Brzeski, šef makrosektora u ING-u. "Da bi agresivniji članovi pristali na smanjenja stopa, gospodarski rast morao bi dodatno usporiti", dodao je.
