Čelnici Europske središnje banke ponovno su se našli u ozbiljnoj nedoumici nakon objave posljednih podataka Eurosta o inflaciji u eurozoni. Ona je prestala usporavati pa su se ponovno raspirile rasprave o tome jesu li inflatorni pritisci toliko tvrdokorni da se na njih može odgovoriti jedino daljnjim zaoštravanje monetarne politike. Naime, donedavno se činilo da će si ECB moći dozvoliti pauzu u svojoj politici povećanja kamatnih stopa.
Potrošačke cijene u kolovozu porasle su 5,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je dobrano više od dva posto, čarobne brojke kojioj teže u Europskoj središnjoj banci. U četvrtak objavljene brojke imaju dodatnu težinu s obzirom na to da su ekonomisti očekivali nastavak trenda usporavanja inflacije. S druge pak strane, temeljna inflacija koja isključuje volatilne stavke usporila je izjednačila se s ukupnom.
Upravo podaci o temeljnoj inflaciji ključan su indikator za čelnike ECB-a pomoću kojeg će kroz dva tjedna presuditi je li slabljenje zamaha gospodarskog rasta eurozone dovoljno ohladilo inflatorne pritiske kako bi se konačno dosegnula ciljana inflacija od dva posto. Ako procijene da nije tako, kamatne stope bi mogle porasti deseti put zaredom, čime bi europska referentna kamatna stopa porasla na rekordnih četiri posto.
Nakon objave podataka Eurostata, igrači na tržištu kapitala smatraju kako je trenutno od 30 posto da će ECB nastaviti povećavati troškove zaduživanja. Posljedično, vrijednost eura nastavila je padati, dok su obveznice povećale vrijednost .
Članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel je u četvrtak, prije nego što je Eurostat objavio najnovije podatke, artikulirala nedoumicu u kojoj se nalaze dužnosnici ECB-a na tragu komentara njezinog finskog kolege Tuomasa Valimakija koji je ranije ovog tjedna rekao da je ishod "potpuno otvoren".
"Ako prosudimo da je politika neusklađena s pravodobnim povratkom inflacije na naš cilj od dva posto, opravdano bi bilo daljnje povećanje kamatnih stopa", izjavila je Schnabel. "Ako naša procjena prijenosa monetarne politike sugerira da se tempo deflacije odvija kako je željeno, možda si možemo priuštiti čekati do našeg sljedećeg sastanka da skupimo više dokaza."
Sama predsjednica Christine Lagarde izbjegla je jasnu izjavu o namjerama, dok su neki od oštroumnijih članova Odbora već signalizirali da preferiraju još jedan korak od četvrtine boda.
Njemački guverner Joachim Nagel rekao je u intervjuu za Bloomberg TV prošlog tjedna kako još nije uvjeren da je inflacija pod kontrolom, dok je Martins Kazaks iz Latvije tvrdio da je bolje pogriješiti na strani strože politike. Austrijanac Robert Holzmann nagovijestio je da bi se također mogao zalagati za povećanje.
Podaci o eurozoni, zajedno s izvješćem od srijede koje pokazuje povećanje očekivanja, mogli bi biti dokazi koji podupiru njihovu tezu. Jači pritisci potrošačkih cijena od očekivanih u Njemačkoj i Francuskoj — ponovno potaknuti energijom — i porast u Španjolskoj, povezani su s tom temom.
Blaga naznaka ohrabrenja za kreatore monetarne politike bio je dokaz usporavanja inflacije usluga u ukupnim regionalnim brojevima. To sada iznosi 5,5 posto, što je pad u odnosu na srpanjskih 5,6 posto. Rast potrošačkih cijena u Italiji također je usporio više od očekivanog, na 5,5 posto.
Dužnosnici koji zagovaraju mekši pristup - poput portugalskog Maria Centena - vjerojatno će naglasiti rizike za ekonomske izglede koji se počinju materijalizirati.
Povjerenje se brzo pogoršava, a najnovija anketa menadžera nabave pokazala je produbljivanje pada proizvodnje i smanjenje usluga po prvi put ove godine. Anketa Europske komisije objavljena u srijedu pokazala je pogoršanje već četvrti mjesec.
Prevladava zabrinutost zbog slabosti u kineskom gospodarstvu, što šteti izvoznim izgledima diljem kontinenta. Trgovina već je utjecala na proizvodnju u Njemačkoj, motoru eurozone, u drugom kvartalu. Hamburška luka zabilježila je strmoglavi pad otpremljenih količine tijekom tog razdoblja predviđajući "značajno smanjenje" prihoda u svojoj podgrupi Port Logistics.
Schnabel je priznala rizike, rekavši da nedavni razvoj događaja "ukazuje na to da su izgledi za rast slabiji nego što je predviđeno u osnovnom scenariju", istovremeno upozoravajući da "postoje naznake da gospodarstvo europodručja možda nije na rubu duboke ili dugotrajne recesije".
Međutim, inflacija ju također zabrinjava, zaoštravajući dilemu za kreatore politike ovog mjeseca.
"Pritisci temeljnih cijena ostaju uporno visoki, a domaći čimbenici sada su glavni pokretači inflacije u europodručju", rekla je.
Glavni završni dio slike za dužnosnike ECB-a su projekcije analitičara banke, koje će biti spremne do puta guvernera u Frankfurt na njihov sastanak 13. i 14. rujna.
Posljednji krug u lipnju pokazao je inflaciju iznad ciljanih dva posto do 2025., s jačim temeljnim pritiscima na cijene od onih koji uključuju hranu i energiju.
-- Uz pomoć Joela Rinnebyja, Barbare Sladkowske i Constantinea Courcoulasa.