Skromna razmjena, veliki potencijal: Može li Sjeverna Afrika postati nova šansa za bh. izvoz

Iako robna razmjena Bosne i Hercegovine sa zemljama Sjeverne Afrike godinama ostaje na skromnom nivou, interes domaćih institucija i dijela privrednog sektora za ova tržišta postaje sve izraženiji. Razlog leži prvenstveno u promjenama unutar Evropske unije, koja kroz sve strožije regulatorne i administrativne zahtjeve postepeno sužava prostor za izvoznike iz zemalja koje nisu njene članice.

Skromna robna razmjena, ali rastući interes za Sjevernu Afriku

Zvanični podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da Bosna i Hercegovina sa zemljama Sjeverne Afrike: Alžirom, Egiptom, Libijom, Marokom i Tunisom ne ostvaruje značajnu robnu razmjenu. Tokom 2025. godine ukupan izvoz u zemlje Sjeverne Afrike iznosio je 30 miliona KM, dok je uvoz iznosio 31,4 miliona KM.

Najznačajniji partner je Egipat, koji učestvuje s većinom bh. izvoza (10,8 miliona KM), ali i uvoza (26 miliona KM). Izvoz BiH prema ovim tržištima uglavnom se odnosi na proizvode namjenske, papirne i metaloprerađivačke industrije, te hemijsku i farmaceutsku industriju. 

Uvoz se dominantno odnosi na poljoprivredno-prehrambene proizvode kao što su svježe i sušeno voće i povrće, riža, sol i konzervirana riba.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode da su dosadašnje aktivnosti podrške domaćim privrednicima u plasmanu na tržišta Sjeverne Afrike bile fokusirane na organizaciju poslovnih foruma, B2B susreta i odlazaka privrednih delegacija, kao i nastupe bh. kompanija na sajmovima u Alžiru, Libiji i Egiptu. U saradnji s različitim partnerima, organizirane su i pojedinačne posjete, kako kompanija iz ovih zemalja Bosni i Hercegovini, tako i bh. kompanijama koje su pokazale interes za ta tržišta.

U Komori ističu da BiH najveće šanse za unapređenje saradnje ima u sektorima u kojima već postoji robna razmjena, ali i u oblasti usluga, posebno u oblasti elektroinženjeringa, u kojem su bh. firme i ranije bile prisutne, te u IT sektoru i turizmu. Međutim, naglašavaju da je za ozbiljniji iskorak neophodno uspostaviti adekvatan institucionalni okvir kroz bilateralne sporazume o slobodnoj ili preferencijalnoj trgovini. Time bi se ukinule ili umanjile visoke carinske stope, koje u većini zemalja Sjeverne Afrike prelaze 30 posto, te bi se poboljšala konkurentnost bh. proizvoda.

U tom kontekstu, pod okriljem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pokrenut je proces priprema za potencijalne bilateralne pregovore s Marokom, kao fokus-tržištem u ovom dijelu svijeta, a na osnovu analize zahtjeva bh. privrede koju je sačinila VTKBiH. Uprkos brojnim preprekama, u Komori najavljuju nastavak aktivnosti na promociji bh. privrede, uključujući organizaciju privredne delegacije u Egipat, kao i dolazak poslovnih grupa iz ovih zemalja u Bosnu i Hercegovinu.

Perspektive rasta izvan EU

Da, uprkos skromnim brojkama, bh. kompanije imaju realnu perspektivu rasta izvan tradicionalnih evropskih tržišta, tvrdi Enes Dendić, predsjednik i osnivač kompanije EDOM Connect, koja aktivno radi na povezivanju Zapadnog Balkana i Sjeverne Afrike, s posebnim fokusom na Maroko.

Prema njegovim riječima, evropsko tržište se suočava s usporenim ekonomskim rastom, visokim troškovima energije i rada, ali prije svega sa sve intenzivnijim regulatornim pritiskom. Evropska unija, kako kaže, kroz niz postojećih i novih regulativa sistematski štiti vlastito tržište i vlastite kompanije, a taj trend će se u narednom periodu samo pojačavati.

Za zemlje koje nisu članice EU, poput Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja Zapadnog Balkana, to znači da će pristup evropskom tržištu postajati sve skuplji, složeniji i administrativno zahtjevniji. Upravo zbog toga, prema njegovim riječima, nova tržišta, posebno afrička, predstavljaju ključnu priliku ne kao zamjenu za Evropu, već kao stratešku dopunu.

Dendić tvrdi da afrička tržišta nude snažan demografski i industrijski rast, uz znatno manji regulatorni pritisak nego što ga danas nameće EU. Ističe da se ta procjena ne zasniva na teoriji, te da kroz rad u okviru EDOM Connect i kroz operativno prisustvo u Maroku, svakodnevno svjedoče kako se otvaraju konkretne industrijske i partnerske prilike između Evrope, Zapadnog Balkana i afričkih tržišta.

Depositphotos

 

"Jedan dodatni, ali izuzetno važan aspekt je vidljivost. Potencijal Bosne i Hercegovine u Africi je gotovo nepoznat. Naša industrija, znanje i proizvodi nisu prepoznati na tim tržištima. Kada u Africi predstavimo bh. kompanije, njihovo znanje i proizvode, reakcija je često nevjerica, jer malo ko očekuje da takav industrijski nivo dolazi iz Bosne i Hercegovine", ističe naš sagovornik.

To, kako kaže, jasno pokazuje da potencijal postoji, te da glavni izazov nije kvalitet, već percepcija i prisutnost na tržištu. Bez aktivnog predstavljanja, partnerstava i lokalne prisutnosti, taj potencijal ostaje neiskorišten.

Najspremnijim sektorima za iskorak na afrička tržišta smatra metalnu industriju i automobilske dobavljače, drvnu industriju, uključujući namještaj i unutrašnje uređenje, te industrijsku preradu hrane. Konkurentska prednost bh. kompanija, prema njegovim riječima, leži u kombinaciji kvaliteta, fleksibilnosti i iskustva rada sa zahtjevnim evropskim kupcima, uz povoljniju troškovnu strukturu i brže donošenje odluka u odnosu na zapadnoevropske konkurente.

Posebno u Sjevernoj Africi, a naročito u Maroku, Dendić vidi snažan industrijski razvoj u sektorima automobilske industrije, građevinarstva, infrastrukture i izvozne proizvodnje, gdje postoji velika potražnja za pouzdanim industrijskim partnerima koji mogu isporučiti kvalitet, a ne samo količinu.

U tom kontekstu podsjeća i na punu primjenu Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM), koji EU uvodi od 1. januara 2026. godine, te na čitav niz dodatnih regulativa koje se odnose na lance snabdijevanja, zabranu prisilnog rada, digitalne pasoše proizvoda, ekološki dizajn i obavezno izvještavanje o održivosti. Sve te mjere, prema njegovim riječima, direktno pogađaju i dobavljače iz trećih zemalja, uključujući BiH.

"Za bh. kompanije i cijeli Zapadni Balkan to znači dodatni pritisak, jer nisu dio jedinstvenog tržišta, ali moraju ispunjavati sve njegove zahtjeve", dodao je.

Pojašnjava da u mnogim afričkim tržištima takav regulatorni okvir još ne postoji ili je znatno blaži što ne znači odsustvo standarda, već veću fleksibilnost u fazi rasta tržišta. Upravo tu nastaju nove prilike za partnerstva, zajedničke projekte i tržišno pozicioniranje.

 

Konkretni koraci su, tvrdi, jasni: povećati transparentnost i energetsku efikasnost, prilagoditi se EU regulativama tamo gdje je EU tržište ključno, ali istovremeno aktivno diversifikovati tržišta kako bi se smanjila ovisnost o jednom regulatornom sistemu.

Dendić smatra da institucije u BiH prepoznaju problem, ali da operativna podrška još uvijek ne prati brzinu promjena na globalnim tržištima. Pozitivnim ocjenjuje širenje fokusa izvan EU.

"Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, pod vodstvom Ahmeta Egrlića, prepoznala je potrebu za novim tržištima i aktivno radi na otvaranju perspektiva prema Africi. Važno je da se ova tema sve više prepoznaje i na nivou vanjske politike. Dino Selimović, savjetnik aktuelnog ministra vanjskih poslova, i Samir Karić, šef Odsjeka za ekonomsku diplomatiju, podržavaju analize i inicijative usmjerene ka jačem ekonomskom angažmanu u Africi", ističe Dendić.

Ipak, kao neke od ključnih prepreka navodi sporost administracije, te nedovoljnu koordinaciju između institucija i ograničenu prisutnost na ciljanim tržištima. Bez snažnije ekonomske diplomatije, viznih olakšica i konkretnih bilateralnih inicijativa, kompanije će se, kaže, teško same probijati. Zaključuje da Evropa ostaje važan partner, ali da oslanjanje gotovo isključivo na jedno, sve zatvorenije tržište predstavlja sve veći rizik. Vrijeme posmatranja je, kako kaže, prošlo, a vrijeme aktivnog traženja novih tržišta i partnerstava već traje.

Memorandum BiH - Libija

U tom širem kontekstu, vrijedi spomenuti i nedavno potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) i Opće uprave za promociju investicija i privatizaciju Države Libije. Memorandum su potpisali direktor FIPA-e Marko Kubatlija i predsjednik Upravnog odbora libijske institucije Abdulaziz Ramadan Eshawish, a njime je formalizirana saradnja u oblasti promocije investicija, razmjene informacija i podrške privrednicima, uključujući organizaciju zajedničkih poslovnih i investicijskih konferencija.

Kubatlija je tom prilikom istakao da Memorandum predstavlja korak ka jačanju bilateralne saradnje i pozicioniranju Bosne i Hercegovine kao atraktivne destinacije za strane investitore, dok je libijska strana izrazila interes za zajedničke projekte u sektorima od strateškog značaja.