Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini (BiH) u periodu od januara do novembra 2025. iznosila je 1.772,11 KM, što predstavlja rast od devet posto u odnosu na prethodnu godinu (1.632,51 KM). Podaci, prikupljeni direktno od zaposlenih kroz platforme Plata.ba i MojPosao.ba, pokazuju u kojim sektorima su primanja rasla najbrže i kako se trendovi razlikuju po djelatnostima i entitetima.
Najveći rast plata zabilježen je u komercijalnom, finansijskom i uslužnom sektoru, dok analiza 15 djelatnosti s najvećim povećanjima pokazuje značajne skokove u oglašavanju i istraživanju tržišta, rudarstvu i vađenju ruda, finansijskom savjetovanju i posredovanju finansijskih usluga.
Ovi podaci jasno ukazuju na sektore koji predvode tržište rada u BiH u 2025. godini.
Čitaj više
Koliko će minimalna plata porasti u Federaciji BiH
Najava mogućeg novog povećanja minimalne plate u FBiH izazvala je različite reakcije u javnosti. Radnici su izrazili zadovoljstvo potencijalnim rastom prihoda, dok iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH upozoravaju da je inicijativa ponovo pokrenuta bez ikakvog rasterećenja privrede
07.12.2025
FBiH razmatra novi minimalac: Koliko je realno očekivati ozbiljan rast
Prema važećem propisu, Vlada FBiH je dužna najkasnije do 31. decembra donijeti odluku o iznosu minimalne plate za narednu godinu, što znači da će u narednih nekoliko sedmica biti donesena jedna od najvažnijih ekonomskih odluka za 2025. i 2026. godinu.
04.12.2025
Minimalac u Republici Srpskoj biće 1.000 KM za NK, a za VSS 1.450 KM
Minimalna plata u Republici Srpskoj u 2026. godini iznosiće 1.000 KM, što je povećanje za 100 KM u odnosu na minimalac u ovoj godini, dogovorili su socijalni partneri danas.
27.10.2025
Gdje su bile najveće plate u BiH u 2024.: Neki zarade i više od 800 hiljada KM mjesečno
Službene evidencije poreskih uprava u BiH upravo to pokazuju, pa se pojedincima isplaćuju plate u koje su navodno uključeni dodatni bonusi, pa tako njihova mjesečna primanja dostižu i više od 800 hiljada KM mjesečno.
07.07.2025
Stabilan rast plata prisutan je i u sektorima maloprodaje, tekstila, prehrambene industrije, proizvodnje i logistike. Ovi podaci potvrđuju da se rast nije koncentrirao samo u visokosloženim zanimanjima, nego i u tradicionalnim granama ekonomije s velikom zaposlenosti.
Razlike po entitetima
U Federaciji BiH, najveći rast plata ostvaren je u finansijskim uslugama (22,12 posto), trgovini na malo (20,68 posto), tekstilnoj industriji (17,91 posto), hotelijerstvu (17 posto), ugostiteljstvu (16 posto), ostaloj proizvodnji (13,62 posto), prehrambenoj proizvodnji (12,83 posto), osiguranju (12,63 posto), nevladinim organizacijama (12,39 posto) te veleprodaji (12,32 posto).
U Republici Srpskoj, najznačajniji rast bilježe telekomunikacije (37,18 posto), metaloprerađivačka industrija (29,48 posto), hemijska i farmaceutska proizvodnja (20,92 posto), logistika (18,43 posto), maloprodaja (15,24 posto), prehrambena industrija (14,75 posto), ostala proizvodnja (11,10 posto), veleprodaja (7,97 posto), IT sektor (6,19 posto) te građevinska industrija (4,71 posto).
Ovi podaci govore da oba entiteta bilježe pozitivne trendove, ali u sektorima koji odgovaraju njihovoj strukturi privrede.
Rodna razlika u platama
Kada je riječ o platama žena i muškaraca, žene su u 2025. zabilježile rast prosječne plate od 10 posto, dok je kod muškaraca rast iznosio 7,64 posto. Ipak, uprkos bržem rastu, muškarci i dalje u prosjeku zarađuju 13,48 posto više od žena. To ukazuje na dugoročni strukturni problem, posebno u sektorima gdje dominiraju pozicije nižeg i srednjeg nivoa.
Povećanje minimalne neto plate u FBiH na 1.000 KM imalo je snažan utjecaj na ukupno kretanje plata u 2025. godini, posebno u sektorima s velikim udjelom niže plaćenih radnika - maloprodaji, proizvodnji, uslugama i ugostiteljstvu. Ova promjena nije samo podigla najniže plate, već dovela i do korekcija viših platnih razreda unutar kompanija.
U RS-u je primijenjen drugačiji model, diferencirana minimalna plata prema stručnoj spremi. Ovaj pristup pruža jaču zaštitu kvalificiranijim radnicima, ali nema jednako snažan efekt na ukupni prosjek plata kao što je to slučaj u FBiH.
Predstavlja li rast plata stvarno poboljšanje za radnike?
Rast prosječne plate od devet posto svakako je pozitivan signal, ali ga treba posmatrati u odnosu na inflaciju, posebno rast cijena hrane, stanovanja i usluga, koji je umanjio realni efekt povećanja. Povećanje minimalne plate u FBiH donijelo je znatno poboljšanje za najniže plaćene radnike, dok je diferencirani model u RS-u donio umjereniji efekt i ograničen domet. Ipak, rast plata u oba entiteta doprinio je boljoj motivaciji zaposlenih, većoj konkurentnosti poslodavaca i smanjenju odliva radne snage posebno u sektorima s hroničnim nedostatkom kadra.
Ovogodišnji rast plata ohrabruje i ukazuje na određeni oporavak tržišta rada, ali ne rješava ključne strukturne izazove poput nedostatka radne snage, regionalnih razlika i neusklađenosti ponude i potražnje. Stvarno povećanje životnog standarda bit će moguće tek uz stabilnu ekonomsku politiku i snažnija ulaganja u kompetencije, inovacije i zadržavanje talenta.