Međunarodni monetarni fond (MMF) kao glavne rizike za ekonomski rast Bosne i Hercegovine (BiH) vidi vanjske udare i domaće političke tenzije. Rast se pokazao otpornim potpomognut ekspanzivnim fiskalnim politikama, međutim inflacija je porasla, a pomenuti rizici su povećani, navedeno je u Zaključnoj izjavi članova misije MMF-a koji su boravili u službenoj posjeti BiH.
"Napredak u pravcu pristupanja EU mogao bi stimulisati povjerenje, ali političke prepreke i dalje postoje", poručuju iz ove finansijske institucije.
Fiskalna politika, prema njihovom mišljenju, treba se fokusirati na obnavljanje rezervi i poboljšanje kvaliteta potrošnje, a vlasti bi se trebale suzdržati od daljnjih diskrecionih mjera koje povećavaju deficit i ojačati planiranje za krizne situacije.
Oba entiteta suočavaju se s velikim potrebama za finansiranjem, koje bi se trebale zadovoljiti putem vanjskog zaduživanja, uz emisiju euroobveznica u Federaciji BiH i bilateralne kredite u Republici Srpskoj, uz određene emisije na domaćem tržištu.
"Vlasti bi trebale pripremiti interventne planove u slučaju nedostatka finansiranja. Reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne su za postizanje primarnog bilansa koji stabilizira dug", navode članovi misije MMF-a.
Da bi se očuvala monetarna stabilnost, smatraju da je neophodno održati valutni odbor i podržati nezavisnost Centralne banke BiH. Ponovo se ističe da bi vlasti trebale nastaviti pažljivo pratiti rizike u finansijskom sektoru i poboljšati spremnost za krizu te se potencira osnivanje fonda za finansijsku stabilnost na nivou zemlje, koji bi olakšao restrukturiranje banaka i osigurao likvidnost u izuzetnim okolnostima.
"Da bi se ubrzao rast, vlasti trebaju ubrzati reforme s ciljem poboljšanja fiskalnog upravljanja, zaštite finansijskog integriteta, borbe protiv korupcije i ubrzavanja digitalizacije. Prelazak s uglja na zelenu energiju, zajedno s pripremama za uvođenje EU poreza na ugljik, predstavlja velike izazove u narednom periodu. Pozicioniranje BiH na put većeg rasta i pružanje više mogućnosti njenim građanima ubrzat će konvergenciju dohotka u odnosu na EU i smanjiti emigraciju", navedeno je u Zaključnoj izjavi.
MMF u posjeti RS (Vlada RS)
Ekonomija pokazuje otpornost, ali deficit i inflacija rastu
Ekonomija pokazuje otpornost uprkos izazovnom okruženju, a rast je sa dva odsto iz 2023. godine ubrzao na 2,5 odsto u 2024. godini, pri čemu je snažna domaća potražnja odnijela prevagu nad padom neto izvoza. Potrošnju domaćinstava podržao je snažan rast kredita i doznaka, a privatne investicije su rasle. Stopa nezaposlenosti pala je na 11,7 odsto u četvrtom kvartalu 2024. godine, a realne plate su rasle po godišnjoj stopi od osam odsto.
Deficit tekućeg računa se sa 2,25 odsto iz 2023. godine povećao na četiri odsto BDP-a u 2024. godini, što je rezultat pada izvoza električne energije zbog suše, slabije potražnje za izvozom i većeg uvoza povezanog sa snažnom domaćom potražnjom.
Inflacija je pala sa 6,25 odsto, koliko je iznosila u 2023. godini na 1,7 odsto u 2024. godini zbog usporavanja rasta cijena goriva i komunalnih usluga. Međutim, od kraja 2024. godine inflacija ponovo raste da bi u maju ove godine iznosila 3,7 odsto na godišnjem nivou, uglavnom zbog viših cijena hrane.
"Ekonomski izgledi ostaju neizvjesni zbog povećanja negativnih rizika. Predviđa se da će realni BDP porasti za 2,4 odsto u 2025. godini, podržan poboljšanjem neto izvoza, snažnijim fiskalnim impulsom i privatnom potrošnjom. Međutim, ekonomski izgledi su osjetljivi i na domaće i na vanjske šokove. Pogoršanje geopolitičkih tenzija i posljedično usporavanje u Evropi ili povećana nestabilnost cijena robe mogli bi povećati cijene hrane i energije, smanjiti izvoz iz BiH i doznake i smanjiti domaću potražnju", navode iz MMF-a.
Eskalacija političkih tenzija, prema njihovom mišljenju, mogla bi dodatno povećati ekonomsku fragmentiranost i negativno uticati na povjerenje investitora i rast.
U nedostatku bržeg napretka u oblasti reformi, očekuju da će srednjoročni rast ostati na nivou od oko tri odsto - što nije dovoljno za brzu konvergenciju dohotka s EU. Očekuje se da će inflacija ostati povišena tokom 2025. godine, te da će sa smanjenjem inflacije cijena hrane postepeno opadati od 2026. godine, približavajući se cilju ECB-a od dva odsto.
MMF u posjeti UIO BiH (UIO BiH)
Fiskalna politika i reforme
Fiskalni rezultati u 2024. godini bili su bolji od očekivanih. Deficit generalne vlade u konačnici je ostao na nivou od 1,75 odsto BDP-a. Vlasti su iskoristile veliko povećanje poreskih prihoda za povećanje potrošnje na plate, robu i usluge, socijalna davanja i javne investicije.
"S obzirom na očekivano popuštanje fiskalne politike u 2025. godini, vlasti bi trebale izbjegavati uvođenje dodatnih diskrecionih mjera i ojačati planiranje za krizne situacije. Entitetski budžeti, zajedno s naknadno usvojenim mjerama, predviđaju povećanje plata u javnom sektoru i penzija, koje je odraz kako zakonski propisane indeksacije tako i uvedenih diskrecionih promjena. Rastući deficit, koji bi mogao dostići nivo od 2,6 odsto BDP-a, prema postojećim očekivanjima će se uglavnom finansirati vanjskim zaduženjem, kao i sredstvima domaćih banaka", navode iz MMF-a.
Ističu da bi vlasti trebale izbjegavati politike koje dodatno povećavaju deficit te težiti ka izgradnji novčanih rezervi i planova za krizne situacije.
U srednjoročnom periodu, savjet vlastima je da, počevši od 2026. godine, dovedu fiskalne deficite na postojanu silaznu putanju, izgrade fiskalne rezerve, te povećaju potencijal rasta ekonomije.
Preporučuje se racionalizacija potrošnje na plate u javnom sektoru, poboljšanje usmjeravanja socijalne pomoći, proširenje porezne osnovice, oporezivanje dividende, povećanje javnih investicija...
Istakli su i neophodnost jačanja fiskalne discipline te se osvrnuli na obaveze u vezi s međunarodnim arbitražama, naglašavajući hitnu potrebu za unapređenjem upravljanja fiskalnim rizicima. Kao i prethodnih godina, iz MMF-a je opet naglašeno da je ključno unapređenje nadzora nad preduzećima u državnom vlasništvu i upravljanja njima.
MMF (Bloomberg)
Politike i reforme u finansijskom sektoru
Aranžman valutnog odbora smatraju temeljem makroekonomske stabilnosti koji se mora očuvati, a dodaju i da Centralna banka BiH treba dodatno ojačati okvir obavezne rezerve.
"Zahvaljujući smanjenju kamatnih stopa u eurozoni pruža se prilika za smanjenje jaza sa stopama naknade CBBiH na obaveznu rezervu i oportunitetnih troškova za držanje rezerve", navode iz MMF-a.
Ekspanziju kreditiranja podstakli su rast plata, pad kamatnih stopa na kredite i procvat tržišta nekretnina. Bez obzira na ovaj brzi rast, banke su i dalje dobro kapitalizirane, likvidne i profitabilne, dok se udio nekvalitetnih kredita i dalje smanjuje. Ipak, poručuju iz MMF-a, potreban je oprez.
Kako bi se očuvala otpornost, smatraju da bi se trebalo izbjeći smanjenje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital sa 12 na 10 odsto, što je planirano od kraja 2026. godine. Vlastima se također savjetuje neprodužavanje privremenih regulatornih mjera usmjerenih na ograničavanje rasta kamatnih stopa na kredite i ukidanje ograničenja izloženosti banaka prema stranim vladama i centralnim bankama.
Podstiču vlasti da uspostave fond za finansijsku stabilnost na nivou zemlje kako bi se podržalo uređeno restrukturiranje banaka.
Strukturalne reforme
Napredak prema članstvu u EU zahtijevaće snažniji, bolje koordinisan pristup usmjeren na ostvarivanje rezultata. Kontinuirana politička fragmentacija, nedostatak konsenzusa između organa vlasti i ograničeni administrativni kapaciteti i dalje su smetnja za usvajanje i provedbu ključnih reformi, smatraju u MMF-u.
U tom kontekstu, pravovremeno usvajanje i provedba EU Plana rasta su važni, a vlasti bi trebale ubrzati i reforme u energetskom sektoru kako bi smanjile fiskalne rizike i pripremile se za provedbu EU Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granici (CBAM).
Reforme koje se odnose na tržište rada, upravljanje i digitalizaciju takođe su istaknute kao ključne. "Vlasti bi trebale pristupiti povećanju minimalne plate na strukturiran način kojim će se izbjeći visoka, česta i ad hoc prilagođavanja. Potrebne su komplementarne reforme za rješavanje problema niske stope učešća na tržištu rada (posebno žena) i visoke nezaposlenosti mladih", poruka je iz MMF-a.
Na kraju, razvoj digitalnog identiteta i usluga povjerenja te pružanje e-usluga vlade bi dodatno ojačali poslovno okruženje.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...