Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (PUFBIH) upozorila je poslodavce na moguće malverzacije u vezi sa isplatom toplog obroka, naglašavajući da neće tolerirati bilo kakve nepravilnosti u ovom pogledu. Iako pravo na topli obrok nije jasno propisano Zakonom o radu, ono je do sada bilo regulirano Općim kolektivnim ugovorom iz 2016. godine, koji je prestao važiti. Treba naglasiti da isplata toplog obroka trenutno zavisi samo od granskih kolektivnih ugovora i internih propisa poslodavaca, te drugačije reguliran nije u obavezi poslodavca. Ako poslodavac prestane isplaćivati topli obrok, a zaposleni prima platu uz poreze i doprinose, to nije prekršaj koji bi Porezna uprava sankcionirala.
PUFBiH upozorila je poslodavce da će intenzivirati redovne i ciljane inspekcijske nadzore kako bi spriječila bilo kakve zloupotrebe poreznih propisa prilikom obračuna plata i toplog obroka. Mjera se, kako su kazali, sprovodi nakon odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plate na 1.000 KM, a s ciljem zaštite prava radnika i suzbijanja potencijalnih pokušaja izbjegavanja poreznih obaveza.
Postupak nije prekršaj, ali je sporan
Iz Porezne uprave su naveli kako postoje indicije da pojedini poslodavci koji su ranije isplaćivali platu od 700 KM uz dodatnih 300 KM za topli obrok sada prikazuju punih 1.000 KM kao minimalnu platu, izostavljajući isplatu toplog obroka. Iako ovakav postupak na prvi pogled ne izgleda kao prekršaj, iz PUFBiH upozoravaju da, ako se utvrdi da su raniji iznosi toplog obroka faktički predstavljali dio plate, a time su izbjegnuti porezi i doprinosi, to može predstavljati krivično djelo utaje poreza.
Čitaj više
Ovo su uslovi i načini isplate finansijske pomoći za subvencioniranje doprinosa
Poslodavac može, na osnovu uredbe, izvršiti isplatu pomoći svojim radnicima do 450 KM mjesečno u skladu s finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim novom uredbom.
05.02.2025
Poslodavci u FBiH oslobođeni obaveza za povećanje plate do 450 KM
Uvodimo poslodavcima, koji povećaju platu za one koji već imaju 1.000 KM i više, da dio do 450 KM bude neoporezivo, rekao premijer FBiH Nermin Nikšić.
03.02.2025
Utvrđena četiri nivoa najniže plate u RS, poslodavci zadovoljni
Vlada Republike Srpske donijela je danas Odluku o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
28.01.2025
Nikšić za BBA: Nikakve rupe u budžetu ne postoje, finansijski smo izuzetno stabilni
Buran period je iza Vlade FBiH, nekoliko odluka i zakona na kraju 2024. uzburkalo je javnost u Bosni i Hercegovini. O najvažnijim pitanjima za Bloomberg Adriju u ekskluzivnom intervjuu govorio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.
22.01.2025
Strani investitori: Minimalna plata je korak naprijed, ali su reforme neophodne
Investitori izražavaju veliku zabrinutost zbog mogućeg pritiska na poslovanje, naročito u sektorima s nižom profitabilnošću, kao što su tekstilna industrija iii uslužne djelatnosti.
17.01.2025
"Svi poslodavci koji pokušaju iskoristiti povećanje minimalne plate kako bi prikrili ranije prakse izbjegavanja poreznih obaveza suočit će se sa strogim kontrolama i sankcijama. Porezna uprava FBiH neće tolerirati manipulacije koje idu na štetu radnika i budžeta", kazao je u saopćenju Admir Omerbašić, direktor Porezne uprave FBiH.
Podsjećaju poslodavce da se topli obrok do 14,01 KM dnevno može isplaćivati neoporezivo, dok svi iznosi iznad ovog limita podliježu oporezivanju. Svako nepravilno obračunavanje i isplaćivanje ovih prihoda podložno je sankcijama prilikom inspekcijskog nadzora.
Konvertibilna marka - KM (Centralna banka BiH)
Bivši direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović, za Bloomberg Adriju kaže da pravo na isplatu toplog obroka nije uređeno Zakonom o radu u FBiH. Obaveza isplate toplog obroka, odnosno osiguranje ishrane u toku radnog vremena bilo je propisano Općim kolektivnim ugovorom iz 2016. godine, koji je prestao važiti, tako da sada za određene djelatnosti postoje samo granski kolektivni ugovori, te ako je ovim ugovorima propisana obaveza isplate toplog obroka, tada su i poslodavci svojim internim propisima bili dužni propisati isplatu toplog obroka.
Pored toga, u djelatnostima za koje ne postoje kolektivni ugovori, poslodavci mogu i svojim internim propisima propisati isplatu toplog obroka.
"Ako poslodavac koji je radniku isplaćivao platu od 700,00 KM i topli obrok od 300,00 KM prestane isplaćivati topli obrok, a isplaćuje platu od 1.000,00 KM sa svim porezima i doprinosima, to nije kažnjivo po poreznim propisima, pa Porezna uprava zbog toga ne može sankcionirati poslodavca, niti ga obavezati da isplati topli obrok", naglašava Isović.
U situacijama kad je kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili ugovorom o radu zaposlenik ugovorio i isplatu toplog obroka, a poslodavac mu to ne omogući, radnik može tužiti poslodavca i ta prava ostvariti putem suda.
Isplata toplog obroka do jedan posto od prosječne neto plate isplaćene u Federaciji, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prema Zakonu o porezu na dohodak je neoporeziva. Uobičajeno je da se na platnoj listi zaposleniku iskaže obračun plate, toplog obroka i prijevoza.
Dina Duraković, advokatica i voditeljica advokatskog ureda dmb partners, za Bloomberg Adriju je kazala da se ovdje radi o namjeri Porezne uprave FBiH da reagira na to što su određeni poslodavci kao reakciju na povećanje minimalne plate za oko 60 posto ukinuli plaćanje naknade za topli obrok, a kako bi se prilagodili vrlo značajnom povećanju troškova.
Napominje da je već sasvim jasno da je povećanje minimalne plate dovelo do niza drugih posljedica, od linearnog povećanja ostalih plata u okviru istog poslodavca, do povećanja svih drugih troškova, čemu već svjedočimo, a čije ćemo stvarne konsekvence tek osjetiti.
"Dakle, neki su poslodavci odlučili ukinuti plaćanje toplog obroka radnicima, na šta je Porezna uprava reagirala ovim saopćenjem, koje ne znam kako drugačije shvatiti nego kao otvorenu prijetnju poslodavcima kojima su to uradili. Smatram ovo potpuno neprihvatljivim u odnosu na poslodavce koji nisu imali obavezu plaćati naknadu za topli obrok", kaže Duraković.
Depositphotos
Nije obaveza poslodavca
Pojašnjenja radi, naknada za topli obrok nije predviđena kao obaveza poslodavca niti Zakonom o radu FBiH, niti ijednim drugim općim propisom. Tačno je da je spominju porezni propisi, ali ne tako da utvrde obavezu njenog plaćanja, nego u smislu definiranja iznosa ove naknade koji je neoporeziv.
"Ova naknada je bila predviđena Općim kolektivnim ugovorom koji u FBiH ne važi već skoro 10 godina. S obzirom na to da više nemamo Općeg kolektivnog ugovora koji obavezuje sve poslodavce, da Zakon o radu uopće ne poznaje ovu naknadu, onda je to u suštini potpuno dobrovoljno davanje poslodavca koje poslodavac može predvidjeti svojim pravilnikom o radu ili posebnom odlukom, ali ne postoji obaveza", naglašava Duraković.
Kako stvari stoje, poslodavac bi mogao izmijeniti pravilnik o radu ili donijeti odluku da se topli obrok ne isplaćuje, jednako kako je donio odluku da se ova naknada isplati. Postoji mogućnost da je naknada za topli obrok predviđena ugovorom o radu, i jedino u tom slučaju bi poslodavac trebao saglasnost radnika, jer bi se radilo o izmjeni ugovora o radu.
Duraković naglašava da ovo ne vrijedi za poslodavce koje obavezuje neki kolektivni ugovor, bilo da je granski ili pojedinačni, ako je takvim ugovorom predviđena obaveza isplate ove naknade i u tom slučaju je nesporno da takvi poslodavci imaju obavezu isplate i da je ne mogu jednostrano ukinuti.
"Međutim, poslodavci koji ovu obavezu nemaju, apsolutno imaju pravo da je ukinu i ja u ovome zaista ne vidim ništa nezakonito niti sporno", kaže Duraković.
Na osnovu kojeg zakonskog rješenja bi sutra neki poslodavac mogao biti kažnjen ako je kod decembarske plate imao 700 KM plate i 300 KM toplog obroka, a za januarsku je prikazao 1.000 KM plate i 0 TO, Duraković kaže da ne zna koji bi bio pravni osnov za kažnjavanje poslodavca (kojeg ne obavezuje neki kolektivni ugovor koji predviđa naknadu za topli obrok) u ovom slučaju.
Topli obrok - dobrovoljna naknada
Kao što je kazala, riječ je o dobrovoljnoj naknadi koju poslodavac dobrovoljno isplaćuje – stoga, smatra da poslodavac ima pravo da je ukine jednako kako je odlučio i da je isplati.
Jedini preduslov bi bio, kako Duraković kaže, da poslodavac poštuje pravila koja se tiču izmjene pravilnika o radu, donošenja nove odluke o prestanku isplate toplog obroka ili pravila koja se tiču izmjene ugovora o radu. "Porezna uprava u svom saopćenju kaže da ovaj potez 'na prvi pogled ne izgleda kao prekršaj', i to je zato što to i nije prekršaj", naglašava Duraković.
Za nastavak saopćenja u kojem Porezna uprava prijeti da će preispitivati jesu li ranije isplate toplog obroka predstavljale dio plate, i da su time izbjegnuti porezi i doprinosi, Duraković kaže da se ovo može shvatiti jedino kao kriminalizacija potpuno zakonitog ponašanja poslodavaca.
Podsjeća da su i ranije vlade, u svojoj nemogućnosti da izvrše porezne reforme, zadržavale dosta visok iznos neoporezivog toplog obroka, znajući, i često ohrabrujući praksu da poslodavci isplatom ove naknade povećaju neto primanja radnika bez stvaranja dodatnih obaveza na isplatu poreza i doprinosa.
"Da nije tako, već odavno bi ova naknada, kao i npr. neoporezivi iznos regresa ili naknade za prijevoz, bile oporezovane kao da se radi o plati. Dakle, smatram da se u konkretnom slučaju radi o pritisku kojim se poslodavci pokušavaju zastrašiti tako da nastave isplatu ove naknade, čak i kad to dovodi u pitanje njihovo poslovanje. Ovo je posebno problematično za male biznise i obrte kojima je ovo enormno povećanje minimalne plate izuzetno veliki teret i smatram da je potpuno legitimno da povuku (potpuno zakonite) poteze kojima ga žele ublažiti", kazala je Duraković.
Porezna uprava FBiH u svom saopćenju pozivala je sve radnike koji su se našli u ovakvoj situaciji da prijave nepravilnosti putem nadležnih kanala. Kazali su i da će se inspekcijski nadzori provodit, ne samo po službenoj dužnosti, već i po prijavama građana, kako bi se osiguralo striktno poštivanje zakona.
.webp){kind=icon}